Austrija

Sa bogatom ponudom i kvalitetnim gostoprimstvom, Austrija nudi idealne preduvjete za individualno zadovoljstvo provođenja odmora. Ova mala, ali bogata država, zahvaljujući veoma bogatoj i burnoj prošlosti u nasljeđe je dobila brojne povijesne i kulturne građevine neprocijenjive vrijednosti. Austrija nije samo poznata po zimskim sportovima, već je to zemlja lijepih dvoraca u kojima se i danas osjeća duh kraljevske prošlosti i gdje možda čujete taktove valcera. Austrijska povijest, kao i ona većine europskih zemalja, nadasve je turbulentna. Područje današnje Austrije naseljeno je već u starijem kamenom dobu, a najpoznatiji nalaz tog razdoblja je Vilendorfska Venera pronađena u Willendorfu u Donjoj Austriji, te se procjenjuje da je stara oko 25 000 godina. Ubrzo su preko Balkana u Austriju stigle nove tehnologije, odnosno poljoprivreda, stočarstvo i obrada metala te su se počeal formirati prva naselja, među kojima se ističe Noricum, a zbog prirodnih bogatstava kao što su sol, bakar i željezo neka su naselja mogla razviti trgovinu. Najstariji povijesni grad u Austriji je današnji Hallstadt, koji je svoj vrhunac dostigao između 8. i 4. stoljeća prije Krista, i prema njemu se to razdoblje željeznog doba naziva halštatskom kulturom koja se dalje raširila preko Švicarske do Južnog Jadrana, a njezinim nositeljima se smatraju Iliri. Najznačajniji i zadivljujući arheološki park s muzejom i amfiteatrom koji potječe još iz rimskog doba je nekadašnji Carnutum, smješten u Donjoj Austriji, u blizini Beča. Postepenim slabljenjem Rimskog Carstva, Austrija je bila sve izloženija napadima germanskih i drugih naroda, a oko sreidne 6. stoljeća Bavarci su naselili zapad države, dok su se Slaveni smjestili na jugoistoku. Nedugo poslije toga, Koruška je postala jedna od prvih država slavenskih naroda, ali se ubrzo vezala s avarskim kneževstvom i većina stanovnika je preuzela njemački jezik i kulturu. U to doba, Austriju su nazvali Ostarrichi, iz kojeg se razvio naziv Österreich , i to razdoblje je početak njemačke kolonizacije istočne Austrije koja je još stoljećima bila podijeljena na razne kneževine Njemačkog cartsva. Uskoro je vlast preuzeo kralj Rudolf I., prvi okrunjeni vladar dinastije Habsburg koje je u idućih 650 godina upravljala sudbinom Austrije. Središte carstva je postao bečki Hofburg, čiji muzeji i različite zbirke i danas svjedoče o djelovanju i životu ove dinastije. U 16. stoljeću Austrija se susrela s velikim izazovom: turskom prijetnjom s istoka, ali grad se uspješno obranio. Oslobođenje od turske opasnosti ujedno je bio i signal za neslućeni procvat umjetnosti i kulture, te se se počeli graditi velebne zgrade poput dvorca Schönbrunn, koji je danas pod zaštitom UNESCO-a. Iznimna djela stvaraju i arhitekti Johann Fischer von Erlach, Lukas von Hildebrandt i Jakob Prandtauer te slikari Daniel Gran, Paul Troger i Franz Anton Maulbertsch. Za vladavine carice Marije Terezije u 18. stoljeću započinju dalekosežne reforme u svim područjima države, koje je poslije nastavio njen sin, car Josip II. Francuska revolucija i Napoleonovo preuzimanje vlasti promijenilo je mnogo toga, Austrija je bila uvučena u Napoleonove ratove i u svojstvu domaćina Bečkog kongresa sudjelovala je u procesu novog političkog preustroja europskog kontinenta. U 19. se stoljeću podižu krasne građevine u rezidencijalnom Beču, koji se polako pretvara u jedno od najznačajnijih srednjoeuropskih metropola, kralj valcera Johann Strauß slavi uspjehe u cijelom svijetu, Sigmund Freud razvija psihoanalizu, a oko 1900. godine iznimna djela stvaraju i predstavnici bečkog jugendstila. Slikari poput Gustava Klimta i Egona Schielea ostavljaju dubok dojam, baš kao i arhitekti Otto Wagner i Adolf Loos. Šetnja bečkom Ringstraße, posjet Muzeju Sigmunda Freuda ili Galeriji Belvedere posjetiteljima dočaravaju atmosferu ove epohe. No 20. stoljeće, bilo je veoma burno za Austriju. Ubojstvo australskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu, bio je povod izbijanju Prvog svjetskog rata, a Austrija je po završetku rata postala republika, a od 1955. godine i neovisna država.

Glavni grad Austrije, Beč, poznat je i kao grad kulture, valcera i umjetnosti. Čuvena Bečka opera Wiener Staatsoper), smještena je u samom gradskom centru, u raskošnoj bečkoj ulici Wiener Ringstrasse koja povijesnu jezgru grada okružuje sa tri strane, dok je na sjeverositočnoj strani omeđena pristaništem na Dunavskom kanalu. Nalazi se u blizini čuvenog muzeja Albertina i Hotela Sacher, a počela se graditi krajem 1861. godine i u potpunosti je sagrađena 1869. godine u stilu neorenesanse. Bečka državna opera svečano je otvorena izvedbom Mozartove opere “Don Giovanni“, dana 15. svibnja 1869. godine. U ulici ring se nalazi i Gradska vjećnica (Rathaus), a trg ispred nje je dom tradicionalnom božićnom sajmu, Christkindlmarktu koji svake godine privuče veliki broj posjetitelja. S druge strane ulice nalazi se Burgtheater i zgrada Sveučilišta, dok su dvije najupečatljivije građevine u ulici Ring Parlament i carska palača Horburg, sa raskošnim krilima u kojima se skrivaju vrijedne povijesne zanimljivosti, od kojih su najzanimljivije one vezane uz caricu Sisi. Kao glavni gradski simbol ističe se katedrala sv. Stjepana (Stephansdom), čija povijest seže od 12. stoljeća. Na trgu sv. Stjepana (Stephenplatzu), nalaze se brojne kočije koje posjetitelje vode u obilazak ostalih zanemnitosti, a među njima i crkva sv. Petra (Peterkirche) ili crkve sv. Karla (Karlskirche), koja je sagrađena kao zavjet za zaštitu od kuge, a koja je prepoznatljiva po dva stupa uz baroknu kupolu. U Beču se nalaze brojni muzeji i umjetničke zbirke međunarodnog formata, koji se nalaze u Museumquartier (Muzejska Četvrt), a nedaleko od je se nalaze: Muzej povijesti s impresivnom zbirokm Brgelovih slika, Prirodoslovni muzej te Albertina. U muzeju Albertina čuva se jedna od najvećih i najpoznatijih grafičkih zbirki s oko 65 000 crteža i s preko milijun grafika, a između ostalih mogu se vidjeti djela Leonarda da Vincija, Michelangela, Oskara Kokoschke, Rembrandta i Gustava Klimta. Smješten je u palači nadvojvode Alberchta. Jedna od najzanimljivijih i najpoznatijih bečkih atrakcija je dvorac Schönbrunn (Schloss Schönbrunn), prvobitno izgrađen kao lovački dvorac Katteburg, sredinom 18. stoljeća nadograđen je na svoju današnju veličinu, te je ujedno bio ljetna rezidencija i glavna rezidncija carske obitelji. U prostranim prostorijama dvorca mogući su višebrojni obilasci, kroz privatne prostorije i kroz skupe salone. Tako se mogu vidjeti Apartmani cara Franje Josipa i njegove supruge Elizabete (Sisi) iz druge polovice 19. stoljeće, te apartmani Carice Majke Terezije, opremljeni u rokoko stilu. Jedna od najraskošnijih dvorana u dvorcu, i srce dvorca je Velika galerija, dvorana u kojoj se održavaju balovi, primanja i ostale svečanosti. Palača je, zajedno s vrtom oko nje i zoološkim vrtom od 1996. godine pod zaštitom UNESCO-a. Drugi poznati dvorac je barokni Belvedere iz 18. stoljeća, koji se sastoji od Gornjeg i Donjeg dijela. U gornjem Belvederu se danas nalazi najveća kolekcija slika Gustava Klimta te ostala djela bečke moderne (Oskar Kokoschka i Egon Shiele), dok se u Donjem Belvederu prikazuju prvoklasne posebne izložbe. Dvorac se sa svojim velikim vrtom ubraja među najljepše svjetske barokne građevine. Poznato bečko rekreacijsko područje je Prater, park čije se ime povezuje uz zabavni park Wurstelprater i Riesenrad. Beč je grad odlične kuhinje, a kao posebnost se svakako ističe torta Sacher čiji se izvorni recept čuva i danas u Hotelu Sacher.

Na granici slavenske i germanske kulture, o čemu svjedoči i porijeklo grada, smjestio se Graz. Glavni je grad savezne pokrajine Štajerske, a smješten je u predalpskom prostoru, na obalama rijeke Mure. Rijeka je u ranijim razdobljima bila značajna prometnica između talijanskog i panonskog prostora, koja se križala sa cestom koje je iz njemačkih gradova vodila prema istoku, što je utjecalo na dosta rani razvoj trgovine i obrta. Na tragu te tradicije, Graz je i danas poznat po velesajmu koji se održava svako proljeće i jesen. Povijesne građevine i kreativna kulturna scena karakteristične su za ovaj grad koji je 2003. godine bio glavni europski grad kulture. Povijesno središte grada je pod zaštitom UNESCO-a od 1999. godine, kao idealan primjer skladnog suživota tipičnih građevina iz različitih povijesnih razdoblja. Jedna od najposjećenih znamenitosti je Schlossberg, brdo koje visinom od 475 metara dominira starim gradom, a na čijem se vrhu nalaze ostaci srušenog dvora s kojeg se pruža pogled na cijeli grad. Smještena je na obali Mure, a sastavni dio utvrde je toranj sa satom Uhrtrum, koji je nekada bio simbol grada, a od 2003. godine na desnoj obali Mure nalazi se Kunsthaus, novi simbol grada koji je izgrađen za vrijeme dok je Graz bio europska prijestolnica kulture. U ovoj zgradi danas se nalazi Muzej suvremene umjetnosti i simbol je harmonične koegzistencije starog i modernog Graza. Te iste godine je izgrađen i otok na rijeci Muri, koji je ostao kao trajna turistička atrakcija. Ova moderna 50 metara duga čelična atrakcija je plutajući otok koji je s obalom povezan mostovima. Dvorski kompleks s dvostrukim gotičkim stubište, Berg, izgrađen je u 15. stoljeću po nalogu Fridrika III., cara Svetog Rimskog Carstva, jer je dvorac na Schlossbergu bio premalen i neudoban. Centar gradskog života predstavlja Hauptplatz iz 17. stoljeće, od kojeg polaze sve glavne shopping ulice ali i tramvajske linije. Na trgu se nalazi i impresivna zgrada gradske vijećnice Rathaus. Landhaus (Parlament) je palača u kojoj zasjeda federalni parlament pokrajine Štajerske, koja je najvažniji primjer renesansne arhitekture iz 16. stoljeća. U muzeju Joanneum, najvećem austrijskom pokrajinskom muzeju iz 19. stoljeća, posjetitelji mogu upoznati prirodu, kulturu i umjetnost Štajerske, dok 5 katova visoki muzej Landeszeughaus nudi uvid u 32 000 komada povijesnog oružja i ratnih strojeva koji datiraju uglavnom iz 16. i 17. stoljeća. U gradu se nalazi i ranogotička katedrala Dom koja je nekada imala freske na fasadi, od kojih su ostale samo rijetke, kao što je Landplagenbild ili Slika pošati, koja prikazuje najezdu skakavaca, kuge i invaziju Turaka, te je na njoj najstariji prikaz grada. Uz samu katedralu nalazi se Mauzolej cara Ferdinanda II., u kojem je smještena njegova grobnica. Na zapadnom dijelu grada nalazi se dvorac Eggenberg (Schloss Eggenberg), najveličanstveniji barokni kompleks u Štajerskoj, koji se sa sačuvanim dvorskim prostorijama, prostranim slikovitim vrtovima, muzejem Joanneum smatra jednim od najvrijednijih spomenika kulturne baštine Austrije, te je 2010. godine nadodan na UNESCO-v zaštićeni spomenik povijesnog središta Graza. Najveća crkva u Grazu koja ima 3. najviši toranj u Austriji je Herz Jesu Kirche (crkva Srca Isusova), građena u neogotičkom stilu, a na istočnom dijelu grada se može vidjeti bazilika Mariatrost iz 18. stoljeća. Za slatki predah od upoznavanja povijesnih ljepota ovog grada, nalazi se slastičarna Strehly koju je davne 1596. godine otvorila istoimena obitelj, a poslastice koje su proslavile ovu slastičarnu, poput pralina Schlossberg, i danas mame posjetioce iz svih krajeva svijeta.

Salzburg je nekadašnje keltsko naselje nazvano po brojnim rudnicima soli, i ujedno je glavni grad istoimene pokrajine. Grad leži na rijeci Salzach, koja je sa svojih 225 kilometara najbogatiji pritok rijeke Inn. Panorama ovog predivog grada asocira na čaroliju i ispunjenje snova. Slika grada sa impozantnom tvrđavom Hohensalzburg, najvećom očuvanom tvrđavom u Srednjoj Europi, djeluje kao scenografija iz bajke. Građena je u 11. stoljeću, a okružena je zidinama, dok se oko same tvrđave nalazi nekoliko manjih zgrada i kapelica. Danas je svojevrsni simbol Salzburga i jedna od najvećih turističkih atrakcija, a u tvrđavi se posjetitelji mogu upoznati sa kulturom i običajima u tadašnjoj Europi, posjetiti biskupove odaje čije je sjedište bile tu u 15. i 16. stoljeću ili posjetiti odaje za mučenje. Odmah pod tvrđavom se nalazi barokni stari grad, u kojem se i danas odvija najveći dio bogatog kulturnog i festivalskog života, a koji je od 1996. godine pod zaštitom UNESCO-a. Katedrala (Dom) iz 17. stoljeća građena je u stilu talijanske renesanse za nadbiskupa Markusa Sittikusa, na mjestu nekadašnje bazilike iz 8. stoljeća. Ova katedrala je bila prva crkva građena u stilu talijanske renesanse na njemačkom govornom području, a posvećena je sv. Rupertu. U ovoj katedrali je kršten Wolfgang Amadeus Mozart, genij svog rodnog grada. Kuća Hagenauer bila je dom Mozartove obitelji os 1747. do 1773. godine. u toj je zgradi, na trećem katu, 1756. godine rođen slavni glazbeni genij. Kuća je danas rado posjećeni muzej u kojem se izloženi brojni predmeti, kao što su Mozartova dječja violina, klavir, ljubavn apisma koje je slao supruzi, obiteljski portreti te nekoliko drugih instrumenata koje je svirao. Postoji još jedan muzej, kuća u kojoj je Mozartova obitelj živjela od 1773. do 1780. godine. inače, grad se razvio oko pet trgova – Residenzplaza, Mozartplaza, Domplatza, Kapitelplatza i kompleksa oko crkve i samostana sv. Petra, prema planu talijanskog arhitekta Vicenza Scamozzije. Najpoznatiji i najljepši je glavni trg Residenzplaz, smješten sa lijeve strane rijeke Salzach, a na njemu se nalazi fontana Residenzbrunnen, najveća i najljpša fontana izvan Italije, kao i dvije nadbiskupske rezidencije. Jedna od rezidencija srednjovjekovnih biskupa, Residenz Palace, dobila je današnji veličanstveni izgled krajem 16. stoljeća, a danas se u njoj mogu vidjeti zbirke slika europskih umjetnika u razdoblju od 16. – 19. stoljeća. Salzburg Residenz je smještena u samom srcu gradske jezgre i veliki je kompleks koji se sastoji od nekoliko zgrada sa ukupno 180 prostorija. Visoko na Mönchsbergu, nasuprot tvrđave Hohensalzburg, uzdiže se moderan kompleks muzeja s panoramskim restoranom, a u podnožju se nalazi Festspielbezirk s malom i velikom dvoranom za odžavanje festivala (Kleines i Grosses Festspielhaus). U novijem dijelu Salzburga nalazi se dvorac Mirabell s vrtovima, kojjeg je u 17. stoljeću dao izhraditi nadbiskup Von Raitenau za svoju ljubavnicu Salome Alt i njihovo 15 djece. U vrtovima se nalaze fontane i kipovi iz grčke mitologije. Salzburg je prepoznatljiv i po deliciji Mozart kuglama, koje su stvorene 1890. godine. Stvorio ih je Paul Furst iz Salzburga, a njegova obitelj i dan danas nastavlju tu tradiciju prema originalnoj recepturi i u istoj kući u kojoj je proizvedena prva Mozart kugla. Zahvaljujući bogatom kulturnom programu s više od 4000 događanja godišnje, Salzburg je kulturna metropola svjetske kategorije, u bilo koje godišenje doba. Naročito su poznate Salzburške igre, festival utemeljen 1920. godine, koji sa svojim koncertnim, opernim i kazališnim izvedbama uvelike doprinosi svjetskoj kulturi.

Snažno utvrđena zdanja i sjaj prošlih vremena glavnog grada pokrajine Tirol, Innsbrucka, samo su neki od aduta grada koji ostavlja bez teksta. Smješten na obali rijeke Inn, sa predivnim građevinama koje su priljubljene uz obalu, i danas pruža dašak prošlih vremena. Glavna ulica u starom dijelu grada, Herzog Friedrich Strasse, odiše ljepotom baroka, a tu se smjestio i poznati Zlatni krov (Goldenes Dachl), kojeg je car Maksimilijan I. dao izgraditi u 16. stoljeću. Ova 16 metara visok krov prekriven je popločanim crijepom, a caru je služio kao promatračnica s koje je imao uvid u zbivanja na trgu, a na jednom od reljefa na fasadi prikazan je car sa svoje dvije supruge. Innsbruck odiše povješću i doista je vjeran svojem srednjovjekovnom nasljeđu. Ovo je grad koji je oduvijek znao kako se obraniti i koji je imao osjećaj za umjetnost, te je uspješno povezao te dvije stvari. Impozantna konstrukcija dvorca Ambras posjetitelje iznenađuje predivnim renesansnim djelima Tiziana i baroknim djelima Van Dycka i Diega Velasqueza, a dvorac je nekada bio najvažnije sjedište tirolske moći. Na trgu Domplatz smještena je barokna katedrala Dom Sankt Jakob, a u blizini katedrale nalazi se Hofburg, zgrada koja je prvobitno bila izgrađena kao plemićka rezidencija u 15. stoljeću, a sredinom 17. stoljeća carica Marija Terezija je uložila veliku količinu novca u restauraciju dvorca i time Tirolcima ostavila u nasljeđe pravi biser bečkog rokokoa. U ulici nazvanoj po Mariji Tereziji smješten je stari Landhaus u kojem je nekada zasjedala vlada Tirola, ali u blizni je izgrađena nova zgrada vlade, koja se i danas koristi. Jedan od najznačajnijih muzeja u Innsbrucku je Ferdinandeum, u kojem se mogu vidjeti dragocijena platna starih majstora poput Rembrandta i Gustav Klimta. Grad je bogat i brojnim festivalima (Plesno ljeto, Festival stare glazbe, Međunarodni filmski festival) koji daju impuls suvremenom životu. Vjerojatno najljepšu cjelinu predstavljaju planine koje poput štita okružuju grad. Vožnja Hungerburbahnom (žičarom) i panoramski pogled iz jednom od restorana na visini od 2 000 metara na poseban način ističu da je Innsbruck usko povezan s alpskim planinskim svijetom. Innsbruck je svake godine domaćin novogodišnje ski turneje 4 skakaonice. Arhitektica Zaha Hadid s impresivnom skakaonicom Berg-Isel-Schanze i novom žičarom stvorila je građevine koje su cijenjene daleko izvan granica ove pokrajine.

Europski grad kulture iz 2009. godine i grad na Dunavu sa predivnom gradskom jezgrom je Linz. Treći je grad po veličini u Austriji, i ujedno je kulturno i gospodarsko središte Gornje Austrije. Kulturna ponuda u gradu veoma je taznolika, od interaktivne umjetnosti u virtualnim svjetovima Centra Ars Electronica, preko majstroskih djela 19. i 29. stoljeća u staklenom muzeju umjetnosti u Lentosu, glazbe i kazališta u Brucknerhausu pa sve do suvremene umjetnosti. Stari grad očarava znamenitim renesansnim građevinama, kao što je stara gradska vječnica iz 16. stoljeća, s lijepim dvorištem okruženim arkadama. Glavna ulica veoma očuvanog starog grada je Landstrasse, na kojoj se nalazi trg Hauptplatz koji je ograđen srednjovjekovnim kućicama, a na trgu se nalazi Pestsaule ili stup kuge koji je podignut u znak sjećanja na sve umrle od kuge u gradu. Tijekom 18. stoljeća, u gradu je boravio Mozart, u renesansnoj zgradi u kojoj je skladao Linz Simfoniju i Linz Sonatu, u samo tri dana. U gradu se još ističu Stara katedrala (Alter Dom) iz 17. stoljeća, sa mramornim stupovima ružičaste boje te Nova Katedrala (Neuer Dom), sa predivnim vitrajima od kojih je posebno zanimljiv prozor sa prikazim povijesnih događaja Linza u koju stane 20 000 ljudi. U Linzu se nalazi i najstarija austrijska crkva Martinskirche (crkva sv. Martina), čiji su neki dijelovi stariji od 788. godine. na sjevernom dijelu grada nalazi se Pöstlingberg, brdo visine 540 metara, čija povijest seže u 18. stoljeće, kada su hodočasnici izgradili kapelu, a ubrzo i crkvu. Najstrmija uspinjača u Europi, P östlingbergbahn, vozi do ovog brda, odakle se pruža predivan pogled na grad. Izlet brodom po Dunavu uvijek predstavlja poseban doživljaj, dok se najfrekventnija ulica za shopping nalazi u samom centru gradu, gdje se može pojesti i poznati Linzer torta. U gradu se održavaju i brojne kulturne manifestacije, što samo dodatno obogaćuje njegovu ponudu. Jedna od poznatijih osoba koje su rođene u predgrađu Linza je Adolf Hitler, koji je u ovom području proveo veliki dio svoje mladosti, a do kraja života je smatrao da je Linz njegov rodni grad te je provodio opsežne arhitektonske projekte kako bi Linz postao kulturni centar Trećeg Reicha.

Zbog svog povoljnog položaja u Alpama, Austrija je atraktivno turističko odredište za zimske sportove sa velikim brojem skijaških centara, meu kojima se ističu Kitzbuhel, Hochkar, Solden, Zell am See, Lech am Arlberg, Flachau, Villach i Schladming. Također treba istaknuti i Gornju Ausrtiju, pokrajinu poznatu po lječilištima i prekrasnim jezerima. Svojevrsno ishodište prilikom posjete jezerima je Bad Ischl u kojem je navodno habsburška princeza Sophie izlječila neplodnost, a kasnije je njezin sin, car Franjo Josip I. tijekom 60 godina na tom mjestu provodio svoja ljeta, što je privuklo i ostale pripadnike tadašnje europske aristokracije.

ZANIMLJIVOSTI: