Zgrada Hrvatskog Sabora

20170819_173512

 

Hrvatski sabor nije oduvijek imao zgradu namijenjenu održavanju sjednica. Od svojih početaka u 13.stoljeću sabor je zasjedao u biskupskome dvoru,po kućama uglednika ili pak na Gradecu u kraljevskome dvoru. Tako je bilo sve do kraja 18.st.kada je za saborske poslove 1731. godine kupljena zgrada na tada glavnome zagrebačkom trgu,a to je bio Markov trg. Ne dugo nakon kupnje zgrada je stradala u požaru i bilo je potrebno izgraditi novu. Taj zadatak je povjeren zidarskom majstoru Matiji Leonhartu koji je na zgarištu stare zgrada podigao prvu baroknu palaću Gornjega grada. Zgrada se isticala kako ljepotom tako i dimenzijama. Unutrašnjost zgrade nije sadržavala samo dvorane za zasjedanje ,već i uredi,arhiv,zatvori,oružarnica…Prvo zasjedanje bilo je 6.svibnja 1737. godine.

Već  1765. godine u saborsku zgradu su uselili i uredi Zagrebačke županije,te je zgrada postala pretijesna saborska su zasjedanja preseljena u Varaždin i u biskupski dvor u Zagrebu. Vremenom se ipak dolazi do zaključka da bi Sabor morao imati vlastitu zgradu,te se za tu namjenu kupuje kuća bana Ferdinanda Kulmera koja se nalazi na zapadnoj strani Markovog traga. Prije toga,bivša saborska palača prodana je Zagrebačkoj županiji. Nova zgrada je pak bila prvenstveno banski stan,ta je dobila nadimak “banska palača”,a kasnije i “banski dvori”. Zagrebačkoj županiji kraljevinska kuća na istočnoj strani Markovog trga više nije odgovarala, pa je 1839. godine kupila susjednu kuću na uglu od vlasnika Nikole Zdenčaja, a dvije godine kasnije i kuću na uglu Županijske i Opatičke od trgovca Franje Karničniga. Posao je povjeren arhitektu Aleksandru Brdariću koji podiže veliku dvokatnicu, a nacrt predvorja i dvorane za zasjedanja sabora zadržan je i danas. Iako je nova zgrada dovršena potkraj 1849., Sabor je neka od najbitnijih zasjedanja  na kojima su donesene odluke o hrvatskom jeziku kao službenom, te o ukidanju feudalnih odnosa, morao održati u zgradi kazališta na uglu Markovog trga i današnje Ćirilmetodske ulice. Zbog nemogućnosti boravka pod istim krovom Sabora i Zagrebačke županije 1907. godine Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada kupuje stare kuće   na Markovom trgu, u Kamenitoj, Opatičkoj i Županijskoj ulici te raspisuje natječaj za gradnju palače koja bi jedinstvenim pročeljem uklopila sve već postojeće kuće na toj parceli. Tog posla su se primili projektanti Lav Kalda i Karlo Susan te završavaju sa radovima 1911. godine,a iste godine zagrebačka županija prodaje zgradu Saboru.

Zgrada je od te zadnje restauracije zadržala izgled do današnjih dana,a obzirom da je uslijed mnogobrojnih restauracija bila pod utjecajem raznih stilova koji u njoj žive i danas ona je i značajan spomenik kulture.