Švicarska

Srednjoeuropska država koja graniči sa Lihtenštajnom i Austriom na istoku, Francuskom na Zapadu, Italijom na jugu i Njemačkom na istoku. Sastoji se od tri geografska različita djela: Jure na sjeverozapadu, Švicarske visoravni u srednjem dijelu i Alpa na jugu i jugoistoku. Švicarska je pretežno alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500 – 800 metara, a najveći vrhovi prelaze 4 000 metara (Monta Rosa sa 4 653 metra i Matterhorn sa 4 478 metara). Umjesto na provincije, Švicarska je podjeljena na ukupno 26 kantona. Glavnina stanovništva je locirana na prostoru Švicarske visoravni, gdje se nalaze najvažniji gradovi s glavnim industrijskim granama, dok su najslabije naseljena aplska područja. Tragovi ljudskih naselja na području švicarske potječu još iz ranog paleolitika. Možemo reći da povijest Švicarske započinje sklapanjem saveza između tri alpska kantona 1 291. godine, kojima su se tijekom narednih stoljeća pridružila i preostala 23 kantona. Kao država je postala priznata tek nakon Napoleonovih ratova, na Bečkom kongresu 1 815. godine, a temelji moderne države su postavljeni sredinom 19. stoljeća u okviru Ustava. Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata bila je neutralna, a takav je i danas njezin stav u okviru europskih integracijskih procesa. Status službenih jezika definiran je Ustavom prema kojem status nacionalnih jezika na razini države imaju njemački, francuski i talijanski, dok retroromanski ima službeni status jezika samo u kantonu Graubunden. Relativno je mala država, ali o Švicarskoj se uvijek govori u superlativima. Planinski krajolici su ljeti idealni za šetnje, biciklizam i igranje golfa, a zimi se uspavana planinska sela pretvaraju u mondena zimovališta popularna među svjetskim jet – setom. Država koja nije nikada sudjelovala u ratu, koja se najviše diči svojim sirevima, čokoladama, satovima i pedantnim stanovnicima zaista ima bogatu turističku ponudu.

Bern je glavni grad Švicarske, smješten na švicarskom platou u blizini Bernskih Alpi. Smjestio se na brežuljku iznad rijeke Aare, a od 19. stoljeća se prostire na više brežuljaka prosječne visine od 542 metra. Berthold V., vojvoda Zahringena, osnovao je grad u 12. stoljeću, a ime mu je dao po njemačkoj riječi za medvjeda, kojega je navodno tu ulovio. Ne postoji grad u kojem se medvjed toliko veliča na sve strane kao što je to u Bernu. Silueta ove životinje može se vidjeti na gradskoj zastavi, fasade brojnih kuća ukrašene su medvjeđom glavom, na mnogim trgovima je postavljen spomenik u njegovu čast. Ujedno, Bern je poznat i kao grad fontana, kojih ima preko 100 i svaka je posebno zanimljiva i upečatljiva., a 11 fontana je proglašeno renesansnim remek – djelom. Kipovi na fontanama nastali su 16. stoljeću, kada je grad postao glavni grad države, dok su fontane izgrađene za javnu vodoopskrbu.gotovo sve fontane nastale u 16. stoljeću, osim Zahringer fontane, djelo su majstora Hans Gienga. Među fontanama, najzanimljivija i najposjećenija je ona čovjekolikog mitskog čudovišta Ogre koji se hrani djecom, a može se vidjeti na trgu Kornhausplatz. Stari grad Berna je srednjovjekovno gradsko središte nastalo na uskom brežuljku omeđenom na tri strane sa rijekom Aare, a raspored grada ostao je gotovo nepromijenjen. Cijeli stari grad je od 1 983. godine pod zaštitom UNESCO-a. Stari grad je dom najviše švicarske katedrale, Munster, čiji je zvonik visok 100 metara. Iznad glavnog portala nalazi se rijetka kolekcija gotičkih skulptura koja predstavlja kršćansko vjerovanje u Sudnji dan. Na katedrali se mogu vidjeti i vitraji iz 15. stoljeća, koji se smatraju najvrijednijima u Švicarskoj. U blizini katedrale, smjestio se srednjovjekovni toranj sa satom sa lutkama koje zvone, Zytglogge iz 13. stoljeća, koji je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada. Ovaj toranj je bio jedan od prvih javnih “vremenskih uređaja“ koji je imao maleni čekić koji bi udarao u zvono i na taj način zvonio svakog punog sata. Zytglogge je jedan od tri najstarija sata u Švicarskoj. Zgrada parlamenta Bundehaus se smjestila na lijepo uređenom trgu Bundeslatz, a posebnu pažnju privlači prekrasnom kupolom glavne zgrade. Najstariji most u gradu je most Untertorbrucke. Izvorni most potječe još iz 13. stoljeća i njegova namjena je bila da omogući prelazak preko rijeke Aare na dvorac Nydegg, a do izgradnje mosta Nydeggbrucke u 19. stoljeću, Untertorbrucke je bio jedini most preko rijeke Aare u Bernu. Dvorac Nydegg je izgrađen u 12. stoljeću kao dio gradskih obrambenih zidina. Dvorac je uništen u 13. stoljeću, a bio je smješten na mjestu gdje se danas nalazi crkva Nydegg, uz samo crkveni toranj. Inače, crkva Nydegg je izgrađena u 14. stoljeću, dok je toranj izgrađen u 15. stoljeću. Još je jedna crkva veoma zanimljiva u gradu, a to je crkva Heiliggeistkirche ili crkva Svetog Duha. U početku je crkva služila kao kapela za potrebe bolnice Svetog Duha, a kasnije je nadograđena većom crkvom koja je u 18. stoljeću srušena kako bi se izgradila današnja crkva. Heiliggeistkirche je najveća švicarska reformirana crkva, te jedna od najvećih protestantskih crkava u državi. Poznati stanovnik grada bio je Albert Einstein, a njegov stan je pretvoren u Einsteinhaus, u ulici Kramgasse 49. Stara gradska jezgra prepuna je malenih restorana sa primamljivom ponudom, što dobro dođe kao predah od obilaska gradskih atrakcija. U 16. stoljeću u gradu je izgrađena medvjeđa jama Barengraben, ograđeni vrt u kojem se čuvaju medvjedi (na istočnoj strani starog grada), a danas je dio gradskog zoološkog vrta Dahlhozli. Bern je upravno, kulturno i obrazovno središte Švicarske, a zahvaljujući lijepoj staroj gradskoj jezgri i važno turističko odredište. Posjeta Bernu u zimskim se mjesecima udvostruči, zahvaljujući tisućama skijaša sa svih krajeva svijeta. Samo 8 kilometara od centra grada nalazi se internacionalni aerodrom, koji je najbliži ski – centrima u području Bernese Oberland.

Drugi grad po veličini u Švicarskoj, smješten na mjestu gdje se Ženevsko jezero (Lac Leman) ulijeva u rijeku Ronu je Ženeva. Grad ima visoki međunarodni ugled u svjetskoj politici te je sjedište brojnih međunarodnih organizacija, uključujući i europsko sjedište Ujedninjenih naroda, koje se smjestilo u prekrasnoj palači izgrađenoj početkom 20. stoljeća. Grad se prvi puta spominje u spisima Julija Cezara, a jedan od najvažnijih datuma u gradu čije je povijest straija od 3 000. godina je onaj iz 16. stoljeća kada je John Calvin (na francuskom Jean Calvin) postavio temelje budućeg kulturno – prosvjetnog centra na kojem će se podučavati teologija, filozofija, pravo i medicina. No, priča o Ženevi ne može zaobići reputaciju koljevke modernog bankarstva koje je započelo još krajem 14. stoljeća, kada je ženevski biskup Adhemar Fabri svojim sugrađanima dozvolio korištenje zemlje pod zakupom, te kada im je odobro pozajmicu uz kamate, što je bilo ošto osuđeno od crkve. U to isto vrijeme, grad je postao sve značajniji centar trgovine i sajmova, a početkom 17. stoljeća grad je postao jedan od najvećih centara svile (uz Lion). Današnja Ženeva domaćin je brojnih sajmova u Palexpo centru, od kojih su najposjećeniji Sajam automobila, Sajam knjiga te brojni glazbeni koncerti tijekom ljetnih mjeseci. Od sportskih događaja treba istaknuti regatu Bol d’Or, koja se održava u lipnju te je najveća regata ovakve vrste u Europi. Stari grad Ženeve može se pohvaliti predivnom baštinom, koaj se nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Katedrala Cathedrale Saint Pierre izgrađena je sredinom 13. stoljeća i originalno je napravljena u romanskom stilu, njezini lukovi su kasnije nadograđeni u gotičkom stilu, a u 18. stoljeću nadograđena je fasada sa grčko – rimskim stubovima i kupola inspirirana rimskim Panteonom. Katedrala se koristi za protestantske religijske službe, a u njoj se može vidjeti Calvinov stolac i spomenik vojvodi Rohanu, vođi francuskih protestanata čiji ostaci počivaju u katedrali. Melodija zvona crkvenog zvona mijenja se svakog mjeseca u godini. Ispod katedrale, nalazi se jedno od najvećih europskih podzemnih nalazišta u kojem posjetitelji mogu otkriti temelje nekadašnje religijske građevine. Odmah uz katedralu smjestio se internacionalni muzej reformacije Musee international de la Reforme. U muzeju je reformacija prikazana od najranijih pa sve do današnjih dana i muzej prati povijest reformacije kao kulturni i društveni fenomen, čiji su utjecaji i dalje vidljivi. U muzejskim sobama prezentirane su razne teme, od Biblije, Calvina i Ženeve, teologije do slika iz 19. stoljeća, dok je razdoblje 12. stoljeća prikazano u podrumu koji spaja muzej sa katedralom. Najstariji trg u Ženevi, Place Bourg – de – Four, smješten je u srcu starog grada. na trgu se mogu vidjeti brojne prodavaonice antikviteta, kafići i restorani koju okružuju impozantnu fontanu koja datira iz 18. stoljeća. Na ovom trgu se nalazi i palača Palais de Justice, koja je nekada bila samostan i javno skolnište, dok je tek od sredine 19. stoljeća dom ženevskog suda. Umjetnički centar grada je trg Place Nueve, u čijem se središtu može vidjeti statua Henri Dufoura, poznatog inžinjera, profesora na sveučilištu, izdavača najpotpunijih planinskih vodiča Švicarske, glavnog zapovjednika konfederacijske vojske. Omiljeno šetalište stanovnika Ženeve, bivši je botanički vrt Parc des Bastions, ulješpan spomenicima, fontanama i statuama. Uz park se može vidjeti Zid Reformacija iz 1 909. gdoine, koji slavi osobe koje su doprinijele protestantizmu, palača Palais Eynard koja je bila nekada privatna rezidncija bankara te impozantna zgrada sveučilišta Universite de Geneve koju je u 16. stoljeću osnovao John Calvin. Centar grada je raj za shoppingoholičare. Ženeva je i glavni grad proizvodnje satova i ekskluzivnih zlatarnica i švicarskih noževa, ali i raj za ljubitelje čokolade. Najpoznatiji gradski dio svakako je obala Ženevskog jezera, sa čuvenim vodoskokom koji eruptira 137 metara vis, i predivnim ružama i egzotičnom florom. Uz obalu se mogu vidjeti stare elegantne aristokratske rezidencije,a na jezeru veliki broj raznovrsnih ptica. Dvije zanimljive atrakcije smještene su u “Engleskom vrtu“, čuveni cvijetni sat koji je odraz nepobjedivog vodstva Ženeve u proizvodnji satova i Nacionalni spomenik koji slavi Ženevsko ujedinjenje sa ostatkom Švicarske. Zapadnim dijelom jezera dominira Ženeva. Putovanjem prema istočnoj obali stiže se u kanton Vaud, čiji je centar Lausanne. Potom se stiže u Vevey, srce švicarske rivijere i na kraju u Montreux koji je poznat po jazz festivalima i predivnom utvrdom Cahteau de Chillon.

Najveći grad u Švicarskoj, i jedan od najskupljih i najbogatijih europskih gradovakoji je 2 006. godine proglašen gradom sa najkvalitetnijim životnim uvjetia je Zürich. Grad se smjestio na sjeveru Švicarske čiji je kozmopolitski i multikulturalni centar. Godnama je slovio kao dosadan grad u kojem je smještena švicarska burza i veliki broj korporacija, ali posljednjih godina se i to promijenilo. Od svog nastanka, kao rimski carinski grad, Zürichje bio povezan s novcem. Pridruženjem Švicarskoj konfederaciji sredinom 14. stoljeća, grad se nastavio razvijati kao trgovački, ali i kao kulturni, umjetnički i poslovni centar. Sredinom 19. stoljeća u gradu je otvorena burza, koja je i danas najvažnija u Švicarskoj, te uz bankarstvo, turizam i proizvodnju čokolada predstavlja osnovu ekonomske moći. Vojna neutralnost i ne sudjelovanje u Prvom svjetskom ratu, bili su od presudnog značaja da veliki broj umjetnika svoje utočište pronađe upravo ovdje. Zahvaljujući tome, 1 916. godine, u kafiću “Cabaret VoltAire“ nastao je umjetnički pokret dadaizam, koji naglasak stavlja na besmislenost civilizacije koja uništava društvene vrijednosti. Najveći broj znamenitosti koje privlače posjetitelje smjestio se u samom gradskom centru i uz šetalište dugo 3 km, pored rijeka Limat i Sihl uz Zürichškojezero. U starom gradu se smjestila najstarija crkva u Švicarskoj, evangelističko – reformistička crkva Kirche St. Peter, koja se prvi puta spominje već u 9. stoljeću, a građena je u kasnom romaničkom stilu. Crkvu krase veličanstvene zlatne orgulje, izrađene 1 974. godine u Strasbourgu, te najveći europski brojčanik na satu. Fraumunster je nekadašnji ženski samostan iz 13. stoljeća, a danas je najpoznatiji po vitrajima jednog od najvećih slikara 20. stoljeća, Marka Chagalla. Vitraji su postavljeni 1 970. godine i ukupno ih je 5, a svaki prikazuje po jedan kršćanski motiv. Zasigurno najpoznatija građevina u gradu je Grossmunster, crkva sa dvije kule. Prema mišljenju Švicaraca, Zürichjecentarsvjetskeumjetnosti, sobziromnavelikibrojmuzeja, izložbiikoncerata. Na prvom mjestu se svakako nalazi umjetnička galerija Kunsthaus u kojoj se može vidjeti jedna od najvećih kolekcija moderne umjetnosti na svijetu, koja je osnovana 1 787. godine, kada je Društvo umjetnika Švicarske počelo prikupljati umjetničke radove i donirati ih udruženju iz kojeg se razvio Kunsthaus. Od ostalih muzeja izdvajaju se Museum Bellerive (muzej mode, arhitekture i dizajna), Museum Rietberg (muzej sa kolekcijom umjetnina iz Azije, Afrike i drevne Amerike), Museum Barengasse (muzej povijesti grada) i Landesmuseum (Nacionalni muzej Švicarske). Langstrasse je gradska varijanta “kvarta crvenih svjetiljki“, i ne izgleda kao slični kvartovi u europskim metropolama, a da je riječ o kvartu drugačijem od ostalih pokazuje jedino veliki broj policije. Zürichjeveomaskupgrad, azaljubiteljeshoppinganudinajekskluzivnijemjesto za kupnju. Bahnhofstrasse je glavna gradska shopping ulica, i ubraja se među najskuplje ulice na svijetu, ali nudi ekskluzivnu ponudu, od dijamanata do krzna. Druga shopping ulica je Niederdorf i ona je orijentirana više na mlađe potrošače, i u njoj se ne nalazi luksuzna ponuda kao u Bahnhofstrasse. Idealno mjesto za opuštanje je kanal iz 17. stoljeća, Schanzengraben, koji je nekada bio dio gradske utvrde između rijeke Limmat i Sihl. Kanal je prozirno čist, i u njemu se mogu vidjeti ribe. Nakon razgledavanja grada ili šetnice promenadom uz obale rijeka, idealno je potražiti odmor u nekom od brojnih restorana i kušati odlične švicarske specijalitete, u kojima je sir nezaobilazan.

Na Ženevskom jezeru se smjestio glavni grad švicarskog kantona Vaud, Lausanne. Moderan, a u isto vrijeme prepun starih povijesnih zdanja, ovaj grad je privredni, sveučilišni i kulturni centar, a u svijetu je poznat i kao sjedište Međunarodnog Olimpijskog odbora, koja se smjestila u parku Parc de Mon Repos, omiljenom odmaralištu građana. U posljednjih 150 godina, cijelo područje od Lausannea do grada Montreux postao je omiljeno među piscima, umjetnicima i glazbenicima, a prema urbanoj legendi slavni Frankenstein napisan je baš ovdje. Ovo područje je bilo omiljeno i Ernestu Hemingwayu koji je tu provodio zimski odmor i poznatom Charliu Chaplinu koji je živio u gradu Vevey. Turistima je najzanimljiviji stari grad Cite,poznat po uskim ulicama i starim građevinama gdje se posebno ističe katedrala Cathedrale de Lausanne, najljepša gotička građevina u Švicarskoj, čija je gradnja započela kajem 12. stoljeća, a nikada nije u potpunosti dovršena. Srednjovjekovni grad Lausanna imao je nekoliko otvorenih tržnica koje su se nalazile kod gradskih vrata, tako da se i danas najbolja kupnja obavlja na trgovima Place de la Palud, Place St. Francois i Place Riponne. Stara gradska luka Ouchy je nekada bila maleno riarsko selo, a od 19. stoljeća je postala dio grada, kao luka na obali Ženevskoj jezera. Danas se na ovom području nalaze brojni hoteli i zanimljivi restorani. Lausanne je grad na jezeru i Ženevsko jezero (Lac Leman) je sastavni dio grada, tako da je vožnja po jezeru neizostavna aktivnost svakog posjetitelja. Grad je poznat i po velikom broju muzeja, od kojih svakako treba istaknuti muzej Musee Olimpique, gdje se na 4. kata i na preko 12 000 m2 mogu pogledati slike, monografije i statue i sve o povijesti Olimpijskih igara. Povijest muzeja je jako duga, a barun Pierre de Coubertin je u jeku Prvog svjetskog rata najavio svoju namjeru da osnuje muzej, čija je prva postavka bila u samo jednoj sobi, no s godinama se širila i povećavala. Od ostalih muzeja treba istaknuti Musee de l’Elysee, MUDAC – Muzej dizajna i suvremene primjenjene umjetnosti, Musee cantonal des Beaux Arts (Muzej lijepih umjetnosti) i Musee Historique de Lausanne (Povijesni muzej Lausanne).

Glavni grad švicarskog kantona Valais je Sion, jedan od najstarijih gradova u Švicarskoj. Smješten je na rijeci Rhoni u gornjem dijelu njezinog toka i prvi je značajnije naselje na rijeci, koja ga danas dijeli u dva dijela. U samom gradu nalaze se dva brežuljka, svaki sa svojim kamenim utvrđenjem i okružen zasadima vinove loze. U Sionu se nalazi čak 14 zgrada koje su na švicarskoj listi nasljeđa od velikog značaja. Inače, grad Sion je poznat i kao “grad četiri dvorca“, po dvorcima Tourbillon, Vaelre, La Majorie i Montorge. Najznačajnija gradska ulica je Rue du Grand – Point u kojoj se nalazi gradska vjećnica iz 17. stoljeća sa svojim prepoznatljivim astronomskim satom, a cijela ulica je zanimljiva po velikom broju švicarskih zastava. Od ostalih gradskih znamenitosti ističe se trg Place de la Panta, katedrala Chatedrale Notr – Dame du Glarier koja je jedinstvena po svojoj arhitekturi, a posebno se ističe zvonik katedrale; te crkva Saint Theodul koja se nalazi odmah uz katedralu.

Švicarska svojim posjetiteljima i nudi i veliki broj kvalitetnih skijališta. Veliki je broj čimbenika koji je uzdignuo turizam Švicarske, no netaknuta priroda, iznimno sačuvana nacionalna baština i gastronomski i planinski turizam su ono po čemu se ističu. Posjetiteljima se nude moderna skijališta, opremljena po najvišim svjetskim standardima te vrlo pedantno vođena, tako da mogu zadovoljiti kriterije najizbirljivijih gostiju. Švicarska skijališta posjetiteljima nude veoma bogatu dodatnu ponudu. Po čemu se švicarska skijališta posebna u odnosu na skijališta u drugim državama? Nekoliko je čimbenika, gdje se ističe zavidna nadmorska visina i glečeri na nadmorskoj visini od 4 000 metara. Staze su uređene na viskoj razini, sa kvalitetnom infrastrukturom. Ponuda hrane je također veoma kvalitetna, gdje se najčešće nudi domaća alpska hrana i švicarski specijaliteti. Na listi zimskih centara Švicarske broj jedan zauzima St. Moritz, koji još od 1 894. godine uspješno privlači goste i može se nazvati kolijevkom skijaškog turizma. Posjetiteljima nudi lijepo uređene staze i Olimpijsku ski stazu, te je jedno od omiljenih mjesta ljubitelja skijanja. Osim po luksuznim hoelima, poznat je i po brojnim drugim zimskim sportovima, no i kao prvo alpsko mjesto s golf igralištem. St. Moritz je središte regije Engadin koja se sastoji od nekoliko skijališta sa tri vra preko 3 000 metara, preko 50 gondola i ostalih žičara i najdužom noćnom stazom. Najveće od svih skijališta u Engadin regiji je Corviglia, smještena neposredno iznad St. Moritza. Jedno od najvećih područja na svijetu, povezano ski liftovima je područje Četiri doline u kojem moderne žičare i gondole omugućuju velikom broju skijaša da se popnu do vrha, a među njima je najpoznatija Le Jumbo koja istovremeno prevozi 150 ljudi do glečera Mont Fort. Dio ovog područje je skijalište Verbier, koji se ubraja među 10 najboljih svjetskih skijališta. Verbier je domaćin jednog od najvećih eurposkih natjecanja u slobodnom stilu, Xtreme na kojem sudjeluju najbolji snowborderi na svijetu. Na visini od 1 560 metara smjestilo se jedno od najviših europskih odmarališta, Davos. Nalazi se unutar područja Davos – Klosters koje se sastoji od 300 km lijepo uređenih skijaških staza i 140 km staza za pješake.Iako Davos nije baš naročito lijep grad, Klosters to nadoknađuje svojim veličanstvenim izgledom. Planine u Davosu su spektakularne, a pored skijaškog turizma u gradu su svake godine održava Svjetski ekonomski forum, Nordijska utrka svjetskog kupa i skijaške utrke Velike Britanije, a u Davosu se nalazi i svjetski poznati institut za istraživanje snijega i lavina. Odmaralište Kolstersa, Graubunden je 6. po veličini, a u njemu se nalazi čak 6 restorana koji su u preporukama gurmanskih vodiča. Slikovito, tradicionalno selo Kandersteg je poznato kao zimovalište već preko 100 godina, a posjetiteljima nudi direktan pristup na 14 km duge staze i 7 ski lifotva. Ovdje se također nalazi i 20 topova za umjetni snijeg koji se mogu korisiti na 10 staza. Kandersteg nudi dva mala skijalita Oeschinen i Sunnbuel koji su povezani besplatnom autobusnom linijom. Kandersteg nije veliki centar za snowboarding, ali je idealan za početnike koji se žele okušati u ovom sportu. Skijaško područje Jungfrau uključuje 3 lijepa odmarališta: Grindewald, Murren i Wengen. Skijanje na ovom području je legendarno po mnogočemu, godišnje natjecanje u spustu se održava na jednoj od najtežih staza u Wengenu, a reputacija Murrena datira još iz 19. stoljeća kada su ovdje dolazili iskuljučivo Britanci, pioniri zimskog sporta. Područje Jungfrau se uzdiže i do 4 158 metara. Grindewald ima prisutp 213 km dugom području za skijanje sa 50 individualnih staza i 29 ski liftova, a nudi odgovarajuće staze za početnike i za djecu. Jungfrau je izvrsno povezan sa Interlakenom. Švicarsko odmaralište Cran – Montana posjetiteljima nudi pristup stazama koje se protežu na 160 km sa 34 ski lifta sa 200 snježnih topova na 17 km staza, ali i bogatu ponudu smještaja jer raspolaže sa oko 50 000 kreveta. Skijališta ovog područja se nalaze na 1 476 metara, a na vrhu se nalazi Plaine Morte glečer. Cran Montana je podijeljeno na 3 područja koja su međusobno povezana ski liftovima: Cry d’Err, Violettes i Aminona.

ZANIMLJIVOSTI: