Havaji

Za većinu ljudi predstavljaju pojam raja na Zemlji, pojam pod kojim se krije nešto daleko i nesvakidašnje lijepo, pa čak i pomalo mistično. Havaji (Hawaii) predstavljaju neobično dug niz od ukupno 132 otoka, koji se pružaju na ukupnoj udaljenosti od 3 000 km. Od spomenuta 132 otoka samo 8 je većih otoka, a presotala 124 otoka su samo atoli i grebeni. Svi havajski otoci su vuklanskog podrijetla, te su rasli iz oceanskog dna na dubini od 5 400m. Ukoliko uzmemo u obzir da je najviši vrh otočja ugasli vulkan Mauna Kea na otoku Havaji visok 4 205m dolazimo do zaključka da se od podnožja pa do vrha te planina visinska razlika već anego kod Himalaja. Osim nje, još je samo planina Mauna Loa preko 4 000 metara visine, a iz nje lava poteče prosječno jednom u 4 godine. Na istom otoku je i stalno aktivan vulkan Kilauea, iz kojeg velike rijeke lavine povećavaju i površinu oroka, kao što se desilo 1960. godine, kada je površina otoka porasla za 10km2. osim na otoku Havaji, vulkanska aktivnost je registiriana još i na otoku Maui, gdje je osnovan nacionalni park Haleakala s najvećim kraterom na zemlji s opsegom 32 km i dubinom od 900 metara. Povoljne temperature i padaline sa plodnim vulkanskim tlom, te izolirani otočni položaj su uvjetovali izuzetnu raznolikost biljnog i životinjskog svijeta sa 95% endemičnih vrsta.

Općenito se smatra da su prvi doseljenici na otočje stigli u svojim kanuima prije više od 2 000 godina, te se sa sigurnošću zna da su prije 600 godina stigli stanovnici sa Tahitiji. Danas je teško zamisliti 4000 km dug put kanuom po oceanu u nepoznato, te su za taj pothvat zaslužili raj kakav su zatekli: divnu prirodu, ugodnu klimu i bujnu vegetaciju. Na svojem putu preko Pacifika prema obali Sjeverne Amerike, čiju je obalu trebao istražiti za Engleze, kapetan Cook je slučajno otkrio Havaje 1778. godine, te je istražio otok Maui, a potom i otok Havaji ili Veliki otok, ali o tome nije mogao obavijestiti svijet jer je smrtno stradao u sukobu sa domordcima, pa su tu vijest dalje prenijeli njegovi mornari.

Velike promjene na otočju donio je razvoj turizma, koji je zahtjevao izgradnju infrastrukture. Tako je osim izgradnje najstarijeg aerodroma u glavnom gradu Honolulu bilo potrebno izgraditi lokalne aerodrome na još 5 otoka. Aerodromi su pomogli u “otkrivanju“ otoka, njihovih suptropskih krajolika sa nizom iznenađenja i ponuda, od vulkana, plaža, kanjona, slapova, pa sve do havajskih ljudi i muzeja i spomenika, naročito onih iz drugog svejtskog rata, zabava, festivala pa čak i skijanja na Mauna Loi. Počeli su se graditi brojni hoteli, tako da je uz poznati plažu Waikiki nastao novi velegrad s hotelima neboderima. Najveća koncentracija hotela, zabava i trgovina i dalje je ostala u Honolulu, uz njegovu poznatu plažu. Honolulu se nalazi na otoku Oahu, na kojem se još nlazi i poznata vojna baza Pearl Harbour, gdje je na djelovima ratnog broda “Arizona“ koji viri iz vode napravljen muzej.

Iako je broj starosjedilaca sveden na minimum, njihov se utjecaj osjeća često i svugdje i to najčešće kroz jezik. Iako se danas Havajci služe engleskim jezikom, mnoge riječi melodioznog havajskog jezika u svakodnevnoj su upotrebi. Najčešće se čuje “aloha“, riječi s više značenja, od običnog pozdrava kao što je dobar dan ili doviđenja, do izražavanja ljubavi prema drugoj osobi.

 

ZANIMLJIVOSTI: