Glavni grad Republke Hrvatske smješten je zemljopisnom, kulturnom, političkom i povijesnom sjecištu istoka i zapada Europe. Zagreb je kulturno, znanstveno, gospoarsko, političko i administrativno središte u kojem se nalazi sjedište Sabora, Predsjednika i Vlade. Grad se smjestio na povoljnom geografskom položaju između Panonske nizine, ruba Alpa i Dinarida, čime je omogućen nastanak komunikacije. Sa sjeverne strane grad je okružen Medvednicom, a rijeka sava i prostrana ravnica otvaraju ga prema ostalim stranama svijeta. U gradu se smjestila gotovo četvrtina ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, koji su stoljećima pristizali iz svih krajeva Hrvatske, te su svojim doprinosom obogatili kulturu grada.

Arheološka istraživanja dokazuju postojanje života na ovim područjima još u željeznom dobu (35 000 godina prije Krista), dok kasniji dokazi učvrščuju tezu o nastanmaba Ilira, prastanovnika ovog dijela Europe. U 4. stoljeću prije Krista ovo je područje naseljeno Keltima, a nakon njih Rimljani u blizini zagreba grade veliki uređeni centar Andautoniju, o čemu svjedoči arheološki park u današnjem Ščitarjevu. Grad kakvog danas poznajemo nastao je u srednjem vjeku na dvama brežuljcima; svjetovnom Gradecu koji je današnji Gornji grad i crkvenom Kaptolu. Prvi pisani spomen grada potječe iz 11. stoljeća, točnije 1 094. godine kada mađarski kralj Ladislav na svom pohodu prema Jadranu osniva zagrebačku biskupiju na Kaptolu, te su ubrzo krenula sa izgradnjom katedrale. Zagrebačka katedrala uznesenja Blažene Djevice Marije jedan je od simbola grada Zagreba i izniman je primjer promjena kroz graditeljske stilove jer su na ovoj građevini zastupljeni gotovo svi stilovi gradnje. Troapsidalno svetište građeno je u ranogotičkom stilu koncem 13. stoljeća, tri broda u kasnogotičkom stilu građena su u 14. i 15. stoljeću, a nakon prestanka turske opasnosti, gradi se zvonik u 17. stoljeću. Tada je barok obuhvatio cijelu gradnju što je vidljivo na raskošnim oltarima. Veliki potres 1 880. godine je nanio veliku štetu katedrali ali i cijelom gradu, te je započela obnova katedrale u neogotičkom stilu koju je vodio slavni Herman Bolle. Obrambene zidine s kulama koje okružuju zagrebačku katedralu su nastale za vrijeme turske opasnosti, te su jedne od najbolje očuvanih renesansnih zidina u ovom dijelu Europe. Jedan od najvažnijih povijesnih trenutaka za Gradec dogodio se sredinom 13. stoljeća, kada je ugarski kralj Bela IV. u bijegu od Tatara za svoje sklonište odabaro Zagreb, a u znak zahvalnosti je 1 242. godine Gradecu dao status slobodnog kraljevskog grada. Na to razdoblje građane podsjeća kula Lotrščak, jedina sačuvana iz srednjovjekovne gradske utvrde, a u 19. stoljeću je dobila prepoznatljivi tornjić na vrhu. Nekada su zvona kule pozivala stanovnike da se vrate u sigurnost utvrde jer sa vrata grada zaključavaju, a spomen na ta vremena, od 1 877. godine svaki dan u podne se oglašava top. Zagrebački Donji i Gornji grad spojen je prugom dugom 66 metara, čime je ova uspinjača najkraća žičana željeznica na svijetu te je najstarije prijevozno sredstvo u Zagrebu. Jedina sačuvana vrata u srednjovjekovnom Gradecu su Kamenita Vrata, koja su u potpunosti izgorjela u prvoj polovici 18. stoljeća, no iz požara je čudom spašena slika Svete Marije koja se i danas nalazi na oltaru, a Majka Božja od Kamenitih vrata postala je zaštitnica grada koja se svetkuje 31. svibnja svečanom procesijom. Inače, u Kamenitoj ulici se nalazi najstarija Zagrebačka ljekarna iz 1 355. godine, koja još od osnutka nije prekidala s radom, te brončana skulptura Dore Krupićeve, lika iz romana Augusta Šenoe “Zlatarevo zlato“. U srednjem vjeku, Kaptol i Gradec su bili međusobno suprostavljeni, a djelilo ih je potok Medveščak na kojem su se gradili mlinovi., a u 18. stoljeću na njemu se gradi prva zagrebačka manufaktura sukna te sapuna, likera i papira. Zbog zagađenosti, potop se nasvođuje krajem 19. stoljeća i pretvara se u ulicu sa trgovinama, malim obrtima i krčmama. Tadašnja potočna nizina je današnja živopisna ulica Tkalča, ispod čijeg popločenja i dalje teče potok prema rijeci Savi. Poznata hrvatska novinarka i književnica, prva profesionalna novinarka u Hrvatskoj i borac za ravnopravnost žena bila je Marija jurić Zagorka. Jedno od njezinih zasigurno najpoznatijih djela je ciklus romana “Grička vještica“. Spomenik postavljen u njezinu čast 1 991. godine, u Tkalčićevoj ulici, djelo je kipara Stjepana Gračana. u prošlosti je postojao most koji je povezivao Kaptol i Gradec, i na njemu su se u srednjem vijeku črsto skuobljavali stanovnici. Most je srušen krajem 19. stoljeća, no ta ulica je dobila naziv Krvavi most. S vremenom se grad širio prema ravnici, a u podnožju dvaju naselja formirao se trg koji je služio za obavljanje trgovine, te su gradske vlasti odredile 1 641. godine da će se tu održavati sajmovi. Zgrade koje su danas vidljeve na trgu, postepeno su nastajale od 19. stoljeća i na njhivoim se fasadama mogu vidjeti različiti graditeljski stilovi. Trg je više puta mjenjao ime, a današnj naziv trg bana Josipa Jelačića je vraćen 1 990. godine. Trg je srce grada i mjesto sastajanja građana, a njime dominira kip Bana Josipa Jelačića, koji je prvotno postavljen 1 866. godine, potom je uklonjen 1 947. gdoine, i konačno vraćen 1 990. godine i od tada je kip orijentiran prema jugu, a ne prema sjeveru i Mađarskoj kao u originalnom postavu. Na trgu se može vidjeti fontana vezana uz legendu o nastanku imena grada. Naime, ispod fontane Manduševac nalazi se izvor koji je oprksrbljivao Zagreb do kraja 19. stoljeća. Sudski spisi o progonima vještica spominjali su izvor kao njihovo glavno sastajalište, a uz sam izvor veže se ime o nastanku grada. jednog sunčanog dana stari ban, umoran i žedan, rekao je mladoj djevojci Mandi da mu zagrabi vode s izvora. Tako je izvor dobio ime Manduševac, a grad ime Zagreb. Nekoć je voda iz zdenca bila pitka, te se govorilo da će se onaj tko se napije vode iz zdenca vratiti u Zagrec, a danas je aktualna predaja o Manduševcu kao zdencu koji ispunjava želje u zamjenu za novčić. Zasigurno načuvaniji zagrebački trg je Markov trg, središte Gornjeg grada i glavni trg nekadašnjeg Gradeca. U središtu trga smjestila se crkva Sv. Marka iz 13. stoljeća, koju je obnovio Herman Bolle u 19. stoljeću i tada je nasto krov sa grbovima Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te grb grada Zagreba. Na ovom trgu se nalaze Banski dvori, sjedište hrvatske Vlade i ured premijera, u palači građenoj u 19. stoljeću koja je bila dom hrvatskih banova, ai u kojoj je živio i umro legendarni ban Josip Jelačić. Prema legendi, poznati Matija Gubec je mučen i raščetvoren upravo na ovom trgu, pred crkveom sv. Marka. Gradovi nastali na dvama brežuljcima polako prosperiraju, a tijekom 17. i 18. stoljeća grade se barokne plemićke palače i crkve, gdje se posebno ističe crkva Svete Katarine, koja je jedan od najočuvanijih primjeraka barokne raskoši. U drugoj polovici 17. stoljeća, Zagreb je sveučilišno središte, jedno od najstarijih u Europi, a u međuvremenu postaje sjedište vlade. Razlike između biskupskog Kaptola i slobodnog kraljevskog Gradeca polako nestaju, a gradovi su se 1 850. godine ujedinili u grad Zagreb koji se ubrzano nastavio širiti prema rijeci Savi. Razvoj industrije, prometa i bankarstva je utjecao na grad u drugoj polovici 19. stoljeća koji se i dalje širio, a ubrzo je uslijedilo povezivanje željezničkom prugom sa srednjoeuropskim metropolama. U tom razdoblju je nastala blokovska izgradnja grada, sa jasnim urbanističkim planom po kojem sve ulice moraju biti iste širine, a zgrade iste visine. Događaji u 20. stoljeću promijenili su sliku cijeloga svijeta, pa tako i ostavili trag na životu Zagrepčana. Nakon završetka Prvog svjetskog rata Hrvatska je raskinula veze sa Austro- Ugarskom monarhijom i postala dio Kraljevine SHS (nove države jugoslavenskih naroda). Grad ubrzano raste i dobiva nove četvrti, te stvara čvrste veze sa tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti. U tom dobu grad je započeo sa emitiranjem radio postaje, otvorila se Zagrebačka burza, izgradio se prvi zagrebački neboder. No, uslijedio je Drugi svjetski rat, nakon kojeg je Hrvatska postala dio Jugoslavije, a Zagreb glavni grad. Poslije ratne godine dovele su do daljenjeg rasta grada, koji je konačno prešao granice Save, koja dijeli grad na dva dijela i preko koje postoji 12 mostova. Hrvatski sabor je 1 991. godine donio odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, sa Zagrebom kao glavnim gradom.

Zagreb je grad bogatog kulturno umjetničkog života, u kojem se nalazi tridesetak stalnih i povremenih kazališta, tridesetak muzeja, brojne galerije ali i u kojem se održavaju bogata glazbena i plesna događanja. Nacionalna kuća opere, drame i baleta je Hrvatsko narodno kazalište. Od koncertnih dvorana je najpoznatija Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog (nazvana po skladatelju prve hrvatske opere). Od ostalih kazališta ističu se Komedija, Kerempuh, Gavella, ZKM, ITD i EXIT. Kompleks zgrada u Ćirilometodskoj ulici naziva se Stara Gradska vjećnica, a na tom istom mjestu je sagrađeno pro zagrebačko kazalištr, na čijoj se pozornici 1 835. godine po prvi puta čuo hrvatski jezik. Tu je 1 840. godine izvedena prva predstava na hrvatskom jeziku “Juran i Sofija“, djelo Ivana pl. Kukuljevića, 1 šest godina poslije prhva hrvatska opera “Ljubav i zloba“, skladatelja Vatroslava Lisinskog. Brojni zagrebački muzej prikazuju bogatu povijest. Tako Arheološki muzej čuva tajanstvenu Zagrebačku mumiju žene iz egipatske Tebe. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je najviša znanstvena i umjetnička ustanova, smještena u neorenesansnoj palači sagrađenoj samo za tu namjenu, a u njezinom atriju se čuva originalna Bašćanska ploča. Muzej grada Zagreba posjetitelje upoznaje sa povijesnim događajima u gradu, od prapovijesti pa sve do danas. Muzej za umjetnost i obrt je osnovan u svrhu očuvanja tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta. Muzej Mimara je nastao donacijom sakupljača umjetnina Ante Topića Mimare, i za javnost je otvoren 1 987. godine, kada je Zagreb bio domaćin Univerzijade, a posjetiteljima nudi uvid u stara doba Egipta i Grčke,pa sve do slika i crteža velikih majstora poput Rafaela, Rubensa, Velasqueza, Goye i Rembranta. Strossmayerova galerija posjeduje zbirku poznatih europskih imena slikarstva od 15. do 19. stoljeća, dok Moderna galerija obuhvaća djela umjetnika 19. i 20. stoljeća. Na Gornjem gradu u nekadašnjem isusovačkom samostanu smjestila se Galerija Klovićevi dvori. Samostanski kompleks bio je nastavak na crkvu Svete Katarine, a nasuprot ulaza u galeriju nalazi se skulptura Ribar, koja je prva fontana na Gornjem Gradu, postavljena 1 911. godine. Hrvatski povijesni muzej smješten je u palači Vojković – Oršić – Rauch, najpoznatijoj gornjogradskoj baroknoj palači., a u muzeju se mogu vidjeti bogate zbirke portreta, odora, zastava koje posjetitelja vode kroz povijest Hrvatske. U blizini muzeja nalazi se Atelje Meštrović, dio Fundacije Ivana Meštrovića, hrvatskog kipara svjetskog značenja. Najpoznatija zagrebačka ulica svakako je Ilica, koja se proteže u dužini od 6 km. Ulica ima bogat život i ulogu glavne gradske arterije sa mnoštvom trgovina, upravnim zgradama, restoranima i kafićima. Jedna je od rijetkih ulica koja nikada nije mijenjala naziv. Osim shoppinga centru, Zagreb posjetiteljima nudi veliki broj shopping centara u kojima mogu provjeriti ponudu poznatih brandova.

U Zagrebu se na svakom koraku može naići na predivne zelene oaze. Nadomak centru grada nalazi se park prirode Medvednica, omiljeno izletište Zagrepčana. Ulice i gradski trgovi su ispresijecani zelenim parkovima i perivojima, a u 19. stoljeću je na Gornjem gradu uređeno Strossmayerovo šetalište na kojem se može uživati u romantičnoj gradskoj panorami, u društvu pjesnika Antuna Gustava Matoša, čija skulptura krasi ovo šetalište. U 19. stoljeću je nastala Lenucijeva Zelena potkova, odnosno niz od 8 zelenih trgova koji su okruživali Donji grad. Najpopularniji među zelenim trgovima je Zrinjevac, okružen alejama platana. Na Trgu kralja Tomislava može se vidjeti Umjetnički paviljon, mjesto izvanrednih likovnih događanja izgrađen povodom Milenijske izložbe u Budimpešti 1 896. godine. zagrebački botanički vrt jedna je od najbogatijih zbirka bilja u Europi sa preko 10 000 biljnih vrsta. Park Ribnjak je smješten neposredno iza Katedrale, a prema legendi su nekoć svećenici lovili ribe u njemu za postan objed. Istočni dio grada obuhvaća park Maksimir, najveći zagrebački park koji svojim izgledom podsjeća na engleske parkove. Početkom 20. stoljeća u parku se otvorio Zoološki vrt. Gradsko groblje Mirogoj se smjestilo na brežuljku, a oduševljava monumentalnim arkadama, paviljonima i kupolama s kraja 19. stoljeća, koji su djelo Hermana Bollea. Grad također ima i svoje “more“, jezero Jarun, koje je omiljeno mjesto rekreacije brojnim biciklistima. Jarun je i dom za stotinjak vrsta ptica i mnoštvo različitih riba i vodenih životinja. Drugo popularno gradsko jezero i omiljeno mjesto brojnih rekreativaca je Bundek.

Sport je oduvijek bila strast u ovom gradu, a plava boja je boja grada. Plavi tramvaji, autobusi i uspinjača, ali te boje su i dresovi zagrebačkih sportaša. Omiljeni nogometni klub zagrepčana je Dinamo, a zagrepčani bodre i svoje košarkaške klubove, rukometni klub, vaterpolski klub, te veoma popularni hokejaški klub Medveščak. No, Zagreb je poznat i po bijeloj boji. Samo pola sata vožnje udaljen od središnjeg trga, najviši vrh Medvednice Sljeme je posebno mjesto u životu Zagrepčana, ali i omiljno skijalište. Najpoznatiji hrvatski skijaši Ivica i Janica Kostelić, odlično su promovirali skijašku stazu na Sljemenu, na kojoj su se pripremali za svoje vrhunske svjetske uspjehe, i danas je ova staza uvrštena u Svjetski kup.

Gastronomska ponuda grada kombinacija je različitih kuhinja. Tako su štrukli jedno od jela koje će puno Zagrepčana preporučiti, domaći sir i vrhnje ali i puricu sa mlincima kao jedno od tradicionalnih kontinentalnih jela. Jedna od zajedničkih stvari Parizu, Beču i Zagrebu je odrezak, a Zagrebački odrezak je punjen šunkom i sirom. Svakako treba kušati zagrebačke savijače, a tu su i kremšnite (najpoznatije su one iz Samobora). U zagrebačkoj se okolici stoljećima proizvode hvaljena vina, a blagdan sv. Martina, događaj blagoslivljanja mladog vina, samo svjedoči o njegovoj važnosti. Paprenjak je aromatični kolač koje su spremale žene staroga Zagreba, a danas je popularni suvenir. Jedna od posebnosti grada su tržnice na otovorenome, a svakako najpoznatije je tržnica Dolac na kojoj se mogu pronaći proizvodi svih hrvatskih regija.