Meksiko

Sjeverna meksička granica, nepremostiva je kulturna barijera. Sjeverno od nje pruža se Angloamerika, područje u kojem vladaju red i zakon. Južno od granice počinje jedan sasvim drugačiji svijet, područje Sjedinjene Meksičke države (Estados Unitos Mexicanos). Zemlja je podijeljena na 31 saveznu državu i distrikt glavnoga grada. Meksiko je područje dominantnog utjecaja španjolskoj jezika i kulture, koji nudi znatno raznolikiju sliku od naših predodžbi. Zbog stoljeća mješenja Španjolaca i ostalih europskih doseljenika s lokalnim indijanskim stanovništvom najbrojniji su mestici, a najizrazitiji utjecaj Španjolaca vidljiv je u vjeroispovjesti. Meksikanci su veoma pobožan narod te vjeru doživljavaju na bitno drugačiji način od Europljana. Najveći gradovi su smješteni u južnom dijelu meksičke visoravni, dok se druga skupina gradova smjestila uz samo granicu, među kojima je najpoznatiji Tijuana. Meksiko je najveća država Srednje Amerike i izgleda poput velikog trokuta, gdje se na zapadnom dijelu nalaze dva impozantna poluotoka Baja California i Yucatan. Kontinetalni dio od mora je odijeljen planinskim lancima Sierra Madre Occidental sa pacifičke, te Sierra Madre Oriental s atlantske strane. Mnogo kulturnih znamenitosti i atraktivna priroda pružaju Meksiku mogućnost razvoja vrhunskog turizma. Uz napredovalo gospodarstvo, velika prirodna bogatstva i mlado stanovništvo, Meksiko ima veliku priliku za stabilan razvoj.

Povijest Meksika puna je političkih prevrata, diktatura i građanskih ratova. Smatra se da su prvi ljudi na Meksičku visoravan došli prije 40 000 godina, a od 1 800 godine prije Krista počele su se formirati prve civilizacije, razne indijanske kulture kao što su Olmeci, Maje, Tolteci i Azteci, koji su razvili značajna dostignuća u matematici i astronomiji. No, suvremeno razdoblje meksičke povijesti počinje sa dolaskom španjolskih konkvistadora. Prvi se na područje meksičke obale iskrcao Hernan Cortes 1519. godine, koji je uz pomoć suparničkih indijanskih plemena uspio srušiti moćno aztečko kraljevstvo. Tijekom sljedećih 200 godina, Španjolci su kolonizirali cijelo područje Srednje Amerika, i osnovali kraljevstvo Nova Španjolska, a okrutna kolonijalna vlast Španjolaca potrajala je do početka 19. stoljeća kada je Meksiko 1821. godine stekao neovisnost. Sljedećih godina okrutne su se diktature izmjenjivale na vlasti , sredinom 20. stoljeća je počelo razdoblje gospodarskog napretka i međunarodnog uvažavanja.

Glavni grad Meksika je Mexico City (Ciudad de Mexico), smješten na mjestu gdje se nekada nalazilo veliko jezero Texcoco. Prema legendi, narod Mexica (kako su se nazivali astečki stanovnici meksičke doline) stigli su u 13. stoljeću iz mitskog grada Aztlana, te su lutali po visoravni tražeći znak orla na kaktusu, koji drži zmiju u kljunu. Upravo takva scena im se ukazala ispred jezera Texcoco, a prema zapovijedi njihovih svećenika na otoku usred jezera su utemeljili grad koji su nazvali Tenochtitlan. Uskoro su sagradili impozatan velegrad, a istodobno su pokorili lokalno stanovništvo. Civilizacija zasnovana na ropskom radu pokorenih plemena i živoj trgovini sa udaljenim krajevima je cvjetala u doba Amerike. No dolaskom Španjolaca, na ovom mjestu je podignut novi grad, prijestolnica kolonije Nova Španjolska ćiji je razvoj tekao jako sporo, a Indijanci su bili jedina radna snaga koji su često pogrešno interpretirali europske arhitektonske stilove, a ta njihova umjetnost je poznata pod nazivom Tequitqui art. Tijekom sljedećih stoljeća Mexico City oblikovan je u skladnu prijestolnicu širokih avenija, velikih parkova, crkvi i palača. Središte grada zauzima Placeo de la Constitucion ili Zocalo koji je od 1987. godine pod zaštitom UNESCO-a, a oko kojeg se nalaze dvije iznimne građevine. Sjeveroistočno od trga nalazi se kompleks Temple Mayor, odnosno ostaci aztečkog hrama čije su gornje razine uništitli Španjolci. Hram je otkopan 1978. godine, a pokraj njega je uređen muzej indijanskih rukotvorina. U neposrednoj blizini se nalazi barokno pročelje katedrale Metropolitane, najveće crkve Latinske Amerike. Zemlja bogata prošlošću nema problema s opremanjem svojih muzeja, jer su stare civilizacije ostavile iza sebe mnoge dobro očuvane artefakte koji podjedanko privlače turiste, antropologe i arheologe. Mexico City je definitivno grad muzeja od kojih svakako treba spomenuti Museo Nacional de Antropologia (Nacionalni antropološki muzej), u kojem se u 32 dvorane i uz veliki broj arheoloških nalaza može vidjeti razvoj svih indijanskih civilizacija na prostoru Meksika. Sve suprotnosti i specifičnosti Mexico Citya vidljive su na Aveniji Juarez koja od najstarijeg parka Alameda Central vodi prema istoku. Tu je moguće vidjeti beskućnike koji žive na pločniku, a samo nekoliko metara dalje ljudi koji spokojno u parku igraju domino. Bijeda i luksuz isprepliću se na svakom koraku. Najpoželjnija turistička lokacija je Paseo de la Reforma, gradska žila kucavica. To je avenija uzduž koje su se smjestili neki od najimpozantnijih gradskih spoeminka, kao i Zona Rosa s brojnim hotelima i restoranima. Na samom kraju avenije nalazi se park Chapultepec u kojem se živjeli Azteci prije gradnje Tenochtitlana,a kasnije su se tu nalazila kraljevska lovišta. Park Xochimilco je jedan od najljepših parkova, a nalazi se pod zaštitom UNESCO-a.

Često se pogrešno misli da se svijet meksičkih indijanaca odnosi samo na Maye i Azteke. No, na ovom je prostoru do dolaska Španjolaca u 16. stoljeću postojao veliki broj indijanskih kultura, koje su se neprekinuto razvijale duže od 2 700 godina. Sve te civilizacije odlikovala je živa trgovačka mreža koja je omogućila stalnu izmjenu kulturnih i vjerskih utjecaja. Narod nepoznatog imena stoljećima je na sjeveroistočnoj obali jezera Texcoco gradio impozatan grad, prvo planski građeno urbano naselje u obje Amerike. Naziv Teotihuacan (grad u kojem se stvoreni bogovi) počeo se upotrebljavati dosta kasnije, a na vrhuncu civilizacije (oko 500. godine) imao je preko 150 000 stanovnika.grad je najvjerojatnije uništen u požaru, iako postoje i druge teorije o razlozima njegove propasti. Središnja ulica se zove Avenija mrtvih, a na njezinu sjevernom kraju nalaze se dvije građevine – Mjesečeva i Sunčeva piramida, na koje se dalje niže veliki broj hramova i piramida koji svjeoče o prošlosti ispunjenoj krvavim ratovima. Sunčeva piramida druga je po veličini na na cijelom svijetu, odmah iza Keopsove piramide u Egiptu. Građena je nevjerojatnom geometrijskom preciznošću, a njezina zapadna stranica orijentirana je u smjeru zalaska Sunca u dane kada ono kulminira iznad vrha piramide. Vjerovali su da se u tom trenutko preko njihove piramide nebeski svod ujedinjuje sa središtem svijeta.

Prvo pleme koje je postiglo važna kulturna i graditeljska dostignuća su bili Olmeci. Gradili su zemljane piramide prenoseći zemlju košarama, a oko piramida su podizali gradove. Prijestolnica njihovog kraljevstva bio je grad El Tajin, u kojem se 1 100 godina kasnije razvila kultura plemena Totonaca. Na vrhu brda koje se uzdiže iznad plodne ravnice, u današnjoj saveznoj državi Oaxaca nastao je kameni grad Monte Alban. Iako nisu poznavali mehanizaciju niti koristili tegleće životinje, Zapoteci su uspijeli svojim rukama stvoriti grad u kojem su živjeli samo vladari i znanstvenici. Umjesto ratovanja, uspješno su se bavili zemljoradnjom, a i sagradili su mrežu kanala za navodnjavanje. Nakon 750. godine iz nepoznatih razloga su napustili grad, a 200 godina nakon toga u Monte Alban se doseljavaju Mixteci. Otkriveno je 170 njihovih grobnica, kao i nakit koji pokazuje njihove umjetničke dosege. Civilizaciju koja je nadmašila sve koje su postojale na tlu Meksika, razvile su Maye. Sagradili su mrežu feudalnih gradova država, koja su bila vjerska središta s brojnim piramidama i hramovima, ukrašenima freskama i stelama. Obitavali su na širem području poluotoka Yucatan, a među brojnim njihovim ljepotama ističu se gradovi Palenque, Tulum, Coba I Bonampak. Maye su bili genijalni matematičari, uspješno su predviđali astronomske pojave i razvili su godišnji kalnedar od 365 dana, koristili su se hijeroglifskim pismom koje do danas nije u potpunosti dešifrirano i imali su brojevni sustav zasnovan na brojevima 1 i 5. Na kraju klasičnog razdoblja, oko 900. godine, žarište mayanske kulture se premjestilo s područja današnje Gvatemale na sjeverni dio poluotoka Yucatan, gdje su došli pod utjecam Tolteca, a sjedište njihove moći bilo je koncentrirano u gradu Chichen Itza. Tolteci su pleme koje je zaposjelo područje sjeverno od današnjeg Mexico Citya i podiglo prijestolnicu Tulu. Na vrhu najveće piramide u Tuli nalazi se 12 golemih kamenih stupova, a prednja četiri stupa prikazuju ratnike zvane atlanes. Posljednja velika indijanska civilizacija propala je nakon dolaska Španjolaca, a to su bili Azteci. Naselili su područje jezera Texcoco u 13. stoljeću, a španjolski konkvistatori su njihovu prijestolnicu Tenochtitlan opisali većom od Venecije. Azteci su u surovim ratovima pokorili sva ostala plemena, a svoje zarobljenike su prinosili kao žrtve svom okrutnom bogu Huitzopochtliju. No, njihovi surovi običaju su rezultirali udruženjem svih ostalih plemena sa Španjolcim, koji su ih na kraju pokorili.

Južno od Mexico Citya spajaju se planinski lanci Sierra Madre te se tu izdiže cijeli niz visokih vulkanskih vrhova, od kojih je najpoznatiji Popocatepetl ili Popo, a najviše je Orizaba. Najistočniji dio meksika je poluotok Yucatan, najvećim dijelom prekriven tropskim kišnim šumama. Na ovom području su brojne špilje, jame i rijeke ponornice, a ljepotom se posebno ističe Aqua Azul, poznati slapovi. Yucatan je nekada bio središte civilizacije Maya, a danas su gradovi na poluotoku turistička odredišta. Nekada je glavno turističko odredište bio Acapulco (na obalama Tihog oceana), ali njegovo mjesto je zauzeo Cancun, grad prepun elitnih hotela i kilometarskih plaža. Osim dobre zabave, čistog mora i mnoštva aktivnosti, u Cancunu se nalazi i luksuzni shopping centri, a jedan od najljepših je La Isla, koji je izgrađen na umjetnom otoku. Južno od Cancuna započinje Riviera Maya, 130 kilometara duga obala sa nekoliko ljetovališta, gdje je najposjećenije Playa del Carmen. Na oko 200 kilometara udaljenosti od Cancuna, nalazi se veliko arheološko nalazište Chichen Itza, jedno do sedam svjetskih čuda. Spomenici zorno prikazuju 1 000 godina mayanske kulture ali i drugih naroda koji su utjecali na umjetnosti ovog područja. Centrom dominira El Castillo, velika stepenasta piramida na čijem se vrhu nalazi astronomski opservatorij do kojeg vodi 365 stepenica i mayanski hram Kukulkan; Caracol opservatorij i Hram ratnika.

ZANIMLJIVSOTI: