Norveška

Norveška obala je poznata po svojoj razvedenosti (koeficijent razvedensoti je 20), a fjordovi koji predstavljaju osnovni element tako razvedene obale predstavljaju svojevrsni sinonim za Norvešku. Geološki, Norveška je dio prastare Europe (pretkambrij) koju djelomično čini Baltički štit, te stare Europe (paleozoik) čije su naslage prekrile veliki dio Baltičkog štita, a glavni razlog današnjeg reljefnog izgleda Norveške glacijacijom. Norveška je bila središte glacijacije odakle su se ledenjaci spuštali na sve strane. Najveći dio Norveške zauzima Skandinavsko gorje koje se proteže u dužini od 1 700 km, a čine ga prostrani ravnjaci i fjeldovi. Prekrivena je tundrama i velikim šumskim pokrivačem, te broji nekoliko otočnih arhipelaga, među kojima je najveći Svalbard, Putovanje u Norvešku posebno je zanimljivo zbog raznovrsnih originalnosti te zemlje, od samog geografskog smještaja zbog kojeg se trećina zemlje nalazi iznad arktičkog kruga do bogate vikinše povijesti. Norveška je država u kojoj se isprepliću tradicija i napredak, što joj daje originalnost koja ju izdvaja od ostalih europskih zemalja. Na ovom je području sve povezano s prirodom: i kuće, i naselja, i gradovi. Šume i njihova bujnost daju čar Norveškoj i izazivaju bujnu maštu njezinih stanovnika, tako da se često mogu sresti kupići trolova, neobičnih bića sa dugim repovima i nosevima. Za turiste se organiziraju posebni brodovi zbog panoramskog razgledavanja fjordova, a krstarenje može potrajati jedan ili više sati, ovisno o želji turista. Također se turistima nudi i noćenje između dva fjorda, što je svakako poseban doživljaj. Zbog svoje čarobne ljepote, fjordovi su jedno od najposjećenih mjesta skandinavskih zemalja.

Kralj svih norveških fjordova, dužine 200 kilometara je Sognefjord. Njegovo je bogatstvo vidljivo u svim oblicima:oštrim padinama, zelenim planinama, cvjetnim livadama te vodopadima. Na nekim je mjestima dublji od 1 300 metara, a planine koje se uzdižu oko njega su jednako toliko visoke. Jedan je od najvećih fjordova u svijetu. Na UNESCO-vom popisu posebno su istajnuta dva fjorda, Geirangerfjord i Naeroyfjord, koji su međusobno udaljeni 120 kilometara, a vjerojatno su najpoznatija prirodna čuda Norveške. U Norveškoj je smješten i najveći ledenjak u Europi ukupne površine od 487 km2, te pokriva planinske predjele između Sognefjorda i Nordfjorda. Pojedini dijelovi ledenjaka imaju debljinu i do 600 metara, a duljina ledenjaka je oko 80 kilometara, te zauzima polovicu nacionalnog parka Jostedalsbreen, koji je osnovan 1991. godine.

Glavni grad države je Oslo, ekonomski, financijski i kulturni centar. Grad je osnovan u 11. stoljeću, a u 13. stoljeću je postao prijestolnica, no tijekom petostoljetne unije sa Danskom izgubio je primat glavnog grada. Grad je bio u potpunosti uništen u požaru 1624. goine, i novu gradnju grada poveo je kralj Christian IV., te gradu dao ime Christiania. Grad je svoje originalno ime ratio tek 1924. godine. Grad se nalazi na rubu sjevernog dijela Oslofjorda, a na drugoj strani grada prostru se Zelena brda i planine. Osim prirodnim ljepotama, grad se može pohvaliti i bogatom kulturnom baštinom. U gradu se nalazi preko 50 muzeja i galerij, među kojima je Muzej Edvarda Muncha (Munchmuseet), Muzej Henrika Ibsena (Ibsenmuseet) i Nacionalna galerija (Nasjonalgalleriet) koja je dio Nacionalnog muzeja umjetnosti, arhitekture i dizajna te je dom uglednoj međunarodnoj zbirci umjetnina svjetski poznatih umjetnika. No najpoznatiji je muzej na otvorenome Vegeland (Vigeland Museet) u istoimenom parku koji se često naziva Frognepark, gdje je izloženo 212 statua poznatog norveškog kipara Gustava Vigelanda. Jedna od znamenitosti Osla je Oslo Domkrike, odnosno Katedrala koja dominira svojom visinom i prelijepim orguljama. Katedrala je tijekom stoljeća nekoliko puta bila renovirana. Morskom obalom grada dominira Akershus Slott & Festning (Arkehs palača i tvrđava), građena krajem 13. stoljeća i više puta renovirana tijekom stoljeća, no još uvijek oduševljava. Iz tvrđave se pruža predivan pogled na cijelo Oslofjord, kao i na okolne otoke. Na obali pored fjorda nalazi se Oslo Radhus (Vijećnica grada Osla), koja je otvorena 1950. godine, u svrhu proslave 900-te obljetnice grada. U toj vjećnici se dodjeljuju Nobelove nagrade, dok dobitnici Nobelove nagrade odsjedaju u poznatom luksuznom Grand Hotelu. Veoma je fascinantna i zgrada Opere, koja izgleda kao veliki brod ili kao glečer koji pluta na vodi, veoma zanimljiva građevina koja je izgrađena sredinom prošlog stoljeća i donijela brojne nagrade arhitektu Taraldu Lundevallu.

Na krajanjem zapadu Norveške nalazi se Bergen, kulturni centar države. Osnovan je u 11. stoljeću, a već je u 13. stoljeću bio administrativna prijestolnica Norveške, te najveći grad u Skandinaviji. Nekoliko je puta uništavan u požaru, a posljedni se dogodio 1917. godine, kada je uništen najveći broj zgrada u samom centru, oko glavnog trga Torgallmenningen. Bergen je najznačajniji kulturni centar Norveške; tu je rođen Edvard Grieg, slavni norveški skladatelj i pisac, a Henrik Ibsen je započeo karijeru upravo u ovom gradu. Filharmonjski orkestar Bergena je osnovan davne 1786. godine, te je jedan od najstarijih u svijetu. Kao vodeću turističku atrakciju možemo istaknuti Fisketorget, ili ribarnicu. Bergen ima dugu tradiciju kao norveški centar trgovine ribom, a ribarnica je otvorena skoro cijeli dan. Najstariji dio grada je područje oko zaljeva Vagen, u samom gradskom središtu, gdje se nalazi Crkva sv. Marije (Mariakirken) iz 12. stoljeća te je najstarija građevina u Bergenu. Osim crkve, u centru se može vidjeti i Bergenhus, kraljevska tvrđava koja je jedna od najsačuvanijih utvrda u Norveškoj. Bryggen je dio grada kojeg je između 14. i 18. stoljeća koristila Hanzeatska liga, savez trgovačkih cehova koji je uspostavljao trgovački monopol na Baltičkom moru. Sastoji se od niza zgrada koje su prvotno bile izgrađene u 14. stoljeću, a drvene kuće koje se tu danas mogu vidjeti su podignute nakon velikog požara 1702. godine, i replike su prvotnih. U samom centru grada nalazi se Bergen kunstmuseum, jedan od najvećih muzeja umjetnosti na skandinavskom poluotoku, a u njemu se mogu vidjeti djela od renesanse do suvremene umjetnosti, kao i remek djela Edvarda Munka i vodićeih norveških umjetnika 18. i 19. stoljeća. Od gradskog centra, do brda Floyen može se doći žičarom Floibanen, koja je postavljena još 1918. godine. Davne 1873. godine, Armauer Hansen je u bolnici St. Jorgens Hospital otkrio bakteriju koja izaziva gubu. Danas je ta bolnica pretvorena u muzej u kojem je predstavljen život zaraženih, te predstavlja potresno ali i nezaboravno iskustvo.

Jedno od glavnih zimskih odredišta brojnih Norvežana je skijalište Hafjell Lillehammer, koje je ujedno najstarije u državi te je 1994. godine bio domaćin Zimskih Olimpijskih igara. Svojim posjetitljima nudi 33 km skijaških staza i 12 žičara., dok za ljubitelje snowboarda postoji 100 metara duga skakaonica.

Najveće naselje i glavni grad norveškog prekomorskog teritorija Svalbarda je Longyearbyen. Smješten je na najvećem otoku svalbardskog otočja, Spitsbergenu te je najsjeverniji grad kojem se može pristupiti bez ikakvih problema. Budući da je smješten iznad Artičkoga kruga, polarna noć traje od kraja listopada do sredine veljače, a polarni dan od sredine travnja do sredine kolovoza. Grad je ime dobio po Amerikancu imena John Munro Longyear, koji je kao predvodnik poduzeća ugljena otkrio grad i bogate rudnike ugljena u blizini.

ZANIMLJIVOSTI:
– U Oslu se 10. prosinca svake godine dodjeljuje Noelova nagrada pojedincima ili skupinama čiji su usjesi iznimni.
– Vikinzi su u srednjem vijeku izvodili pljačkaške pohode diljem tada poznatog svijeta.
– Skijaška skakaonica u Holmenkollenu, u blizini Osla, najstarija je skakaonica na svijetu, gdje je prvo natjecanje održane 1892. godine.
– Norvežani su jedan od rijetkih naroda koji idu u lov na kitove.
– Ako Vas policija uhvati da vozite u pijanom stanju, ići ćete u zatvor 30 dana i odmah će Vam biti oduzeta vozačka dozvola na godinu dana.
– Zbog visokih cijena hrane, mnogi Norvežani odlaze u kupnju u susjednu Švedsku.
– Norveška je među prvima osnovala Ministarstvo zaštite okoliša, još 1972. godine.
– Najveća norveška kompanija je Stateoil, i iako su vodeća europska država po proizvodnji nafte, gorivo je najskuplje.
– Najpopularniji sir u Norveškoj je smeđi sir, brunost.
– Norveška je jedan od najvažnijih izvoznika bakalara.