Slovenija

Tako malena, a opet tako velika da je možete istraživati danima. Država spektakularnih planinskih vrhova, gustih šuma i minijaturnog dijela Jadranske obale. Slovenija je država u srcu Europe, na sjecištu Alpa, Mediterana i Panonske nizine, i svakako iznenađuje ali i oduševljava svojom raznolikošću. Zauzima svega 2 % središnje Europe, a graniči sa Austrijom na sjeveru, Hrvatskom na jugu, Italijom na zapadu i Mađarskom na istoku. Pretežno je brdovita, a preko 90 % njezine površine se nalazi na 300 m nadomrske visine. Šume pokrivaju gotovo polovinu zemlje, što ju čini jednom od “najzelenijih“ država na svijetu, a ostalo se odnosi većinom na obradivu zemlju, odnosno polja, pašnjake, vinograde i voćnjake. U unutrašnjosti zemlje reče nekoliko rijeka, među kojima su Sava i Drava koje se dalje ulijevaju u Dunav, Soča koja se ulijeva u Jadransko more, Mura i Krka, te rijeka Kupa koje ujedno predstavlja veliki dio granice sa Hrvatskom. Iako se na Sloveniju zbog brojnih skijališta prvenstveno gleda kao na zimsku destinaciju, u njezinim je ljepotama moguće uživati u svakom godišnjem dobu. Slovenci su velika sredstva uložili u izgradnju turističke infrastrukture, prvenstveno u welness, sportski turizam i kongresni turizam. Kombinacija sportskih terena te wellnessa i rehabilitacijskih centara u sklopu hotelskih kompleksa idealni su za dovođenje vrhunskih sportaša i sportskih timova na pripreme. No, Slovenci i dalje ulažu u infrastrukturu te nastoje obogatiti svoju ponudu, tako da se postojeće kapacitete nastoji prilagoditi potrebama i sve većim zahtjevima gostiju, skijaške staze se ljeti pretvaraju u staze za brdski biciklizam, zeleni obronci privlače brojne planinare, dok su riječni brzaci idealni za ljubitelje raftinga.

Glavni grad Slovenja je Ljubljana, grad koji u isto vrijeme ima sve ono što svaka svjetska metropola može ponuditi ali i mirniji tempo svakodnevnog života kakav je u manjim gradovima. Ljubljana je veoma gostoljubiv grad u kojeg svakodnevno dolazi veliki broj turista, što uvelike pridonosi daljnjem razvoju. Autobusna i željeznička stanica locirane su u samom gradskom centru, a na samo stotinjak metara od njih nalazi se Zmajski most sa simbolom grada – zmajem. Most je izgrađen na rijeci Lubljanici početkom 20. stoljeća, te je prvi most u Sloveniji koji je imao asfaltni put. Rani je primjer secesije, a projektirao ga je Jozef Melan, inače teoretičar statične mehanike velikih mostova, dok je oblikovanje mosta djelo dalmatinskog arhitekta Jurija Zaninovića koji je mostu dodao bakrene zmajeve, koji su danas simbol grada, iako su prvo bili predviđeni krilati lavovi. Tvrđava na brdu,Ljubljanska Palata, koju još nazivaju i Ljubljanski grad, najveća je atrakcija za posjetitelje i poseban gradski simbol. Ljubljanski grad je nekada bio zamak, kasnije rezdiencija vladara i na kraju zatvor. Tijekom povjesti je nekoliko puta rekonstruiran, a njegovi najstariji zidovi potiču čak iz rimskog perioda, iako prvi pisani izvori svjedoče o naseljavanju tek u 12. stoljeću. Tvrđava je danas arhitektonski i kulturni spomenik od posebne važnosti i posjetiteljima pruža nevjerojatan ugođaj ali i predivan pogled prema svim djelovima grada. Kroz grad teče rijeka Ljubljanica, i na 10 kilometara izvan grada se ulijeva u Savu. Gradska posebnost na rijeci je Tromostovje, djelo poznatog slovenskog arhitekta Jože Plečnika, kompleks triju mostova preko rijeke Ljubljanice, koji spaja Stari grad sa novim dijelom grada. U blizini mosta se nalazi centralni dio grada, Prešernov trg na kojem se nalazi spomenik poznatom slovenskom pjesniku, Francu Prešernu, koji je us voje vrijeme bio dosta kritiziran zbog nage figure svoje muze. Trgom dominiraju crvena fasada crkve sv. Frančiška te ograde Tromostovja koje naglašavaju tokove prema tvrđavi, tržnici i krivudavim ulicama Starog grada. Ljubljana je grad koji je pored burne povijesti uspio da sačuva ostatke zidanih građevina iz davnih vremena. Prema legendi, grad je osnovao grčki princ Jason, koji je u brobi sa strašnom zvijeri iz rijeke Ljubljanice pobjedio te zvijer zauvijek zatočio u kuli Ljubljanskog grada. Ta zvijer je bila zmaj i navodno je od tog događaja postao zaštitni simbol grada. No, Ljubljana je bila naseljena još u rimsko doba, kada su Rimljani u 1. stoljeću izgradili urbano naselje na lijevoj obali rijeke pod nazivom Emona, a rimski ostaci se mogu vidjeti unutar arheološkog parka kojeg je u 20. stoljeću uredio Jože Plečnik. Današnje ulice Slovenska cesta i Rimska ulica zadržale su pravac nekadašnjih gradskih ulica cardo i decumanus na čijem se sjecištu nalazio forum, a danas dio foruma zauzima Ferantov vrt. Veći dio Starog grada je formiran u srednjem vjeku i bio je povezan samo sa putevima koji su polazli sa Mestnog trga. Veoma važni objekti poput zgrade Opere, Nacionalnog muzeja, Njemačkog kazališta, Nacionalne galerije, zgrade Suda i zgrade današnje Vlade su podignute krajem 19. stoljeća po uzoru na slične objekte u Beču i Pragu. Jože Plečnik, slovenski je arhitekt koji je osim Tromostovja, u Ljubljani ostavio niz arhitektonskih i urbanističkih ostvarenja. Svoju je arhitekturu zasnovao na klasičnom stilu i antičkim vrijednostima, a među njegovim dostignućima možemo istaknuti Šuštarski most, Tržnicu, groblje Žale koje je jedno od njegovih najljepših ostvarenja. Na zgradi Nacionalne knižnice ovjekovječena je njegova originalnost u tumačenju povijesnog i modernog, a dvorište srednjovjekovnog samostana je pretvorio u ljetno kazalište Križanke. Najpoznatija ljubljanska fontana je Robova fontana ili Fontana tri rijeke, rad kipara Francesca Robbe iz 18. stoljeća, a nalazi se ispred sjedišta Gradske kuće, odnsono sjedišta gradonačelnika Ljubljane.

Bohinj, najveće slovensko jezero, smjestilo se u najljepšoj dolini Julijskih Alpi, a okruženo je zimskim centrima Vogela i Koble. Turistički centar je Ribčev Laz, smješten uz samu obalu jezera, a smještaj se može naći i u okolnim mjestima. Bohinj se smjestio u srcu planinskih vrhova, tako da se s jedne strane nalazi Triglavsko pogorje, s Triglavom koji para nebo na 2 864 metara, te Spodnje gore. Iz jezera izvire rijeka Sava Bohinjka, koja zajedno sa Savom Dolinkom formira rijeku Savu, a u Bohinjsko se jezero ulijeva potok Savica, na kojoj se nalazi poznati 60 m visoki vodopad Slap Savica. Jezero je ujedno dio Nacionalnog parka Triglav od 1981. godine, koji je osnovan 1961. godine. U nacionalnom parku Triglav spajaju se dva velika slijeva i to rijeke Soče koja utječe u Jadransko more i rijeke Save koja teče prema Dunavu, odnosno prema Crnom moru.

Škocjanske jame predstavljaju sustav krških špilja te su jedan od najvećih prirodnih fenomena, iznime ljepote s jedinstvenim ekosustavom, te velike povijesne vrijednosti jer su bile naseljene još od prapovijesti. Od 1986. godine su pod zaštitom UNESCO-a, a to područje je proglašeno i Nacionalnim parkom.

“Ne postoji u Kranjskoj lepši kraj, ko s okolinom ovaj, što liči na raj“, opisao je Bled i njegovu čuvenu okolinu slovesnki pjesnik France Prešeren. Okolina u kojoj je smješteno ovo pitoreskno mjesto, na nadmorskoj visini od 504 metra, odiše umirujućom energijom. Tu se smaragdno zelena šuma ogleda u modroj površini jezera kojeg okružuju bijeli planinski vrhovi. Turizam na Bledu počeo je još prije više do 160 godina zahvaljujući švicarcu Arnoldu Rikliu, koji je zbog bolesti odlučio otići na Bled, i kada je shvatio da se on oporavio ubrzo po dolasku, odlučio je otvoriti prvi spa centar. Na sredini jezera nalazi se otočić i crkva posvećena Bogorodici. Prema legendi, sreća će pratiti bračni par ako mladoženja uoči vjenčanja nosi mladenku preko 99 stepenica koje vode do crkve. Sa zvonika crkvice odjekuje zvono želja još od davne 1534. godine, te se vjeruje da će onome tko tim zvonom zazvoni u čast Djevice Marije biti ispunjena želja koju u tom trenutku poželi. Na strmoj litici iznad jezera, ponosno se uzdiže Bledski stari grad, tvrđava koja pruža najljepši pogled na jezero i okolinu. Jedna od atrakcija tvrđave, u čijem se sklopu nalazi muzej, je pisaća mašina na kojoj su tiskane prve slovenske novine. Sa tvrđave se može vidjeti i Villa Bled, današnji hotel Bled, koja je nekada bila glavno sjecište Titovih političkih, diplomatskih i protokolarnih obaveza. Bledsko jezero je kupalište sa termalnom vodom, čiji se izvori koriste u nekoliko hotela.

Jedna od najvećih i najljepših, ali i najposjećenijih špilja u Europi je Postojnska jama, koja predstavlja sustav podzemnih hodnika, rovova, galerija i dvorana u dužini preko 20 km. Jama je slučajno otkrivena 1818. gdoine, a već sljedeće godine je primila i prve posjetitelje. Sredinom 19. stoljeća u jamu su postavljene željezniče tračnice, tako da je to jedina jama koja se razgledava tijekom vožnje vlakom. Veličanstvo jame izaziva strahopoštovanje i divljenje prema onome što je priroda sagradila milijunima godina unatrag. Simbol jame je veličanstveni stalagmit nazvan Dijamant koji je specifičan po svojoj veličini, i po bjelini kojom obasjava čitavu dvoranu.

Drugi po veličini grad u Sloveniji, europski grad kulture za 2012. godine je Maribor. Regionalno je središte pokrajine Štajerske, koja se većim dijelom prostire u susjednoj Austriji. Grad leži na obe obale rijeke Drave, na mjestu gdje se sastaju planinski masiv Pohorje, Dravsko polje, planina Kozjak te Slovenske Gorice. U Mariboru se može uživati na više načina i na više različitih lokacija, od gradskog centra koji predstavlja spoj arhaičnog i modernog, preko vinograda sa ukusnim grožđem pa sve do Pohorja. Što se tiče vingorada, Vinski put od Maribora se proteže čitavih 50 kilometara, i omiljena je destinacija mnogima, uz obaveznu degustaciju vina. Duž čitavog puta brojni su vinski podrumi na kojima se može popiti čaša vina i pojesti pršut sa svježim kozjim sirom. Maribor je dom najstarije vinove loze na svijetu, koja je stara preko 400 godina, a nosi ime Stara trta, i upisana je u Guinessovu knjigu rekorda. Sam grad je najatraktivniji za vrijeme održavanja brojnih festivala, kada se na različitim lokacijama održavaju koncerti i predstave, a cijeli grad poprimi karnevalsku atmosferu. Od povjesnih i kulturnih znamenitosti treba istaknuti Lent kao najstariji dio grada na kojem se nalaze znamenite kule i ostaci zidina, Slomškov trg s Katedralom, Glavni trg s Gradskom vijećnicom i Alojzijevom crkvom, Dvorski trg s Mariborskim dvorcem i pokrajinskim muzejom, Židovski trg sa Sinagogom re brojne muzeje i galerije.

Slovenija se može pohvaliti sa 87 skijališta sa preko 600 km staza. Jedno od većih i najpoznatijih slovenskih skijališta je Rogla, koja broj 30 kilometara skijaških staza, u čijoj se lizini nalaze Terme Zreče. Prvi ski liftovi u Sloveniji su izgrađeni u Kranjskoj gori, u blizini granice sa Austrijom i Italijom. Skijalište ukupno ima 30 km skijaških staza, a čuvena je po Svjetskom kupu u Alpskom skijanju, kao i po skijaškim skokovima koji se održavaju u Planicama. Za razliku od većine drugih skijališta koja postojanost snijega održavaju kombinacijom prirodnog i umjetno proizvedenog snijega, Vogel se može podičiti isključivo prirodnim snijegom, budući da se nalazi u sastavu Nacionalnog parka Triglav. Od ostalih skijališta još je bitno spomenuti Krvavec, Golte i Mariborsko Pohorje.

Na 47 kilometara dugoj slovenskoj rivijeri smjstili su se ekskluzivni hoteli, kockarrnice, kampovi, lječilišta, marine, srednjovjekovni gradovi i golf tereni, te su pravi primjer maksimalne iskorištenosti svakog centimetra prostora. Od gradova se posebno ističe Portorž, koji je u početku bio centar zdrastvenog turizma. Prvo lječilište je izgrađeno 1894. godine, a Austrijanci su izgradnjom hotela Palace postavili temelje organiziranom, prije svega elitnom turizmu. u ovom gradu se nalazi casino sa najdužom tradicijom u Sloveniji, a izgrađeno je 1913. godine kada su se mnogi okušavalai u igrama na sreću. Odlično mjesto za kratki predah od gradske vreve je Forma viva, vidikovac sa prekrasnim pogledom na zaljev. Od ostalih gradova treba spomenuti Piran, Koper i Izolu.

ZANIMLJIVOSTI: