Možda i najpoznatiji simbol Berlina, Brandenburška vrata jedina su preostala od nekadašnjih 18. gradskih vrata i ulaza u Berlin. Ova trijumfalna gradska vrata, po nalogu Pruskoga kralja kralja Friedricha Wilhelma II., projektirao je arhitekt Carl Gotthard Langhans kojemu su kao uzor za gradnju koristila vrata Propileji na Atenskoj akropoli. Gradnja je trajala 3.godine (1788–1791). Vrata su simbolično predstavljala ulaz u središte Pruskoga kraljevstva, a danas se sjeverno od njih nalazi Reichstag – danas sjedište jednog od dva doma njemačkog parlamenta, dok je na južnoj strani memorijalni centar posvećen Židovskim žrtvama Drugoga svjetskog rata. Vrata su spojena sa avenijom Unter den Linden koja je žila kucavica grada i koja je vodila direktno do kraljevske rezidencije. Upravo zahvaljujući svojoj lokaciji ova vrata su sačuvana od sudbine koja je zadesila ostalih 17 gradskih ulaza. Čvrsti oslonac ovih vrata čini 12 grčkih stupova (po 6 sa svake strane), a na vrhu se nalazi kvadriga sa bogovima mira u kočiji sa četiri konja. Vrata su visoka 26 m, 65,5 m široka i 11 m dugačka te su sa tim dimenzijama uklopljena u gradski promet sa 5 prolaza za automobile i 2 prolaza za pješake. U vrijeme Hladnoga rata vrata su se nalazila u istočnom dijelu grada i države (tadašnji DDR) s obzirom da je Berlinski zid prolazio desetak metara zapadno od njih. Otvaranjem za promet,a potom i rušenjem Berlinskog zida, Brandenburška vrata su postala i svojevrstan simbol spajanja s obzirom da je tadašnji zapadnonjemački kancelar Helmut Kohl prošao kroz vrata prema Istočnome Berlinu gdje ga je dočekao posljednji Istočnonjemački premijer Hans Modrow. Uskoro su kroz vrata pohrlile tisuće građana koje su desetljećima bile odvojene zidom i slavlje ponovnog ujedinjenja glavnoga grada i države je moglo započeti. Vrata su smještena na adresi Pariški trg (Pariser platz)u samome središtu glavnoga grada.

photo: pixabay.com