U samom središtu Beča nalazi se raskošni carski kompleks koji je sve do 1918. godine bio političko sjedište moćnog Habsburškog carstva. Sobe u kojima je nekoć car Josip II. sastavljao svoj revolucionarni program reformi i u kojima je car Franjo Josip nekada održavao audijencije, danas su prostorije u kojima se nalazi ured predsjednika Austrije, ministara te državnih tajnika.
Za sve one koji su željni istraživanja prošlosti Habsburgovaca, Hofburg je nezaobilazno mjesto. Kako biste doživjeli pompu carksih banketa i zbirku predmeta neophodnih za funkcioniranje carskog kućanstva, posjetite Srebrnu sobu (Silver room) u kojoj je prikazana Carska zbirka srebra. Nakon 1918. godine i propasti Habsburške monarhije veliki broj predmeta je prodan, a jedan dio je ostao upravo u Hofburgu. Od tog preostalog dijela jedan dio se koristi u formalnim državnim večerama i ostalim formalnostima, dok se drugi dio od 1923. godine nalazi u prostorijama Srebrne sobe. Danas broji od 7 000 predmeta iz ukupno 150 000 zbirki koje se prikazuju na površini od 1 300 m2.
Kako biste dobili fascinantan uvid u službeni i privatni svijet jedinstvene carice Elizabete, možete obići Muzej Sisi u kojem ova legendarna žena postaje sasvim opipljiva. U ovom Muzeju se nalaze brojni osobni predmeti koji su nekoć pripadali Elizabeti, kako bi pokušali dočarati pravu osobnost često neshvaćene carice. Osjetljivi eksponati, djelo poznatog scenografa prof. Rolf Langenfassa, pokazuju kako je jednom mlada srčana djevojka Sisi postala nepristupačna i melankolična žena. U preko 300 eksponata u muzeju mogu se vidjeti suncobrani, rukavice i kutije koje su nekoć pripadale Elizabeti, kao i njezini recepti za ljepotu. Ujedno se može vidjeti i rekonstrukcija haljine koju je 16-godišnja Sisi nosila 1854. godine u trenutku kada je napustila svoj dom u Münchenu. Među ostalim eksponatima može se vidjeti i nakit carice, veliki broj replika njezinih haljina sa bečkog dvora, pozivnica za vjenčanje, ali i crni plašti kojim su je pokrili nakon ubojstva.
Kako biste dobili uvid u život najslavnijeg austrijskog carskog para, na raspolaganju Vam stoje Carski apartmani. Ukupno 19 soba je uređeno i opremljeno po najvišim standardima kako bi što autentičnije pokazali povijest. Hofburg je bio rezidencija Habsburgovaca preko 600 godina, a time i središte Svetog Rimskog Carstva. Osim što je imao funkciju kao sjedište vlade i upravog središta, Hofburg je ujedno bio i zimska rezidnecija carske obitelji, koja je od 18. stoljeća pa nadalje svoja ljeta provodila u dvorcu Schönbrunn. Svaki član carske obitelji je imao svoj stan ili apartman u jednom od brojnih krila palače. Većina tih stanova i apartmana danas su muzeji, ali i uredi predsjednika Austrije i ministara. Namještaj carskih apartmana potječe uglavnom iz druge polovice 19. stoljeća, dok je većina keramičkih peći dio izvornog uređenja iz 18. stoljeća. Kristalni lusteri su djelo firme Lobmeyr i držali su svijeće sve do kraja 18. stoljeća, kada je u palaču uvedena električna energija.
Ulaz u Carske apartmane i u Muzej Sisi je putem impozantnih Carevih stuba koje je ujedno i car koristio za pristup svojim prostorijama. Tu se nalaze i prve dvije sobe koje Vam pružaju informacije o povijesti Habsburške monarhije te o Hofburgu te se tu nalazi i maketa kako bi Vam omogućila jednostavnije snalaženje po kompleksu. Nakon toga, “izlet palačom” Vas vodi kroz Muzej Sisi, te prostorije slavne carske obitelji u kojima se velikim dijelom nalazi izvorni namještaj!
Može se posjetiti veliki broj prostorija, tako da se među ostalim može vidjeti soba čuvara, čekaonica za posjetitelje, prostorija za primanja, konferencijska soba, veliki salon, mali salon… Na zidu careve spavaće sobe tako se mogu vidjeti svi članovi uže obitelji kao i izuzetne slike carice, ali i posebno mjesto za molitvu (Franjo Josip je kao i svi Habsburgovci bio veoma pobožan).
Veliki Salon je služio za primanje obiteljskih posjeta, a nakon smrti carice Elizabete car je prostoriju prestao koristiti. U ovoj prostoriji možete vidjeti impozantan portret cara u haljinama Reda Zlatnog runa. Portret je nastao 1898. godine u čast careve vladavine, no nažalost proslavu je zasjenilo ubojstvo carice Elizabete, u Ženevi u rujnu te iste godine. Na policama se nalazi jedno od najvažnijih djela prijestolonasljednika Rudolfa, carevog sina i nasljednika. Riječ je o impresivnom djelu o različitim zemljama i kulturama monarhije te njegovim osvrtima na različite oblike vlasti, što se u potpunosti sukobljavalo sa interesima i viđenjima njegovog oca što je dovelo i do ozbiljnih sukoba među njima.
Mali salon je služio kao soba za pušače i danas je spomen soba cara Maksimilijana od Meksika. Mlađi brat Franje Josipa, Maksimilijan, je na nagovor svoje ambiciozne supruge Charlotte od Belgije prihvatio carsku meksičku krunu i to u vrijeme ozbiljnog političkog sukoba. Nakon što se Maksilimijan odrekao svih svojih potraživanja u Austriji, zajedno sa suprugom se zaputio u Meksiko gdje je na kraju bio zarobljen od strane revolucionara pod vodstvom Benita Juareza, odveden pred vojni sud i strijeljan. Charlotte se vratila u Europu i nije se mogla pomirti sa gubitkom voljenog supruga te je na kraju u ludosti živjela u dvorcu u Belgiji sve do smrti 1927. godine.
Carica Elizabeta je najveći dio svog vremena provodila u svojoj omiljenoj sobi za uljepšavanje. U ovoj prostoriji je započinjao njezin dan, zimi čak i u 6 sati ujutro. Elizabeta je bila poznata po svojoj dotjeranosti, ali i po prekrasnim frizurama. Briga za njezinu kosu je oduzimala jako puno vremena, tako da bi carica to vrijeme koristila za razgovor sa svojim učiteljem grčkog jezika te bi učila jezike (tijekom života je naučila 7 jezika!). U ovom svom privatnom raju Elizabeta je bila okružena portretima pojedinaca prema kojima je bila posebno naklonjena (brojne ličnosti iz njezine bavarske i habsburške obitelji, uglavnom ekscentrični članovi obitelji). Tu se nalaze i portreti lijepih Elizabetinih sestara, roditelja i braće, ali i dva portreta njezinog omiljenog pjesnika Heinricha Heinea, u čijem radu je Elizabeta pronašla uzor za svoju poeziju. Iznad umivaonika nalaze se tri akvarela koji prikazuju Villu Braila na Krfu u kojoj je carica boravila prilikom svog prvog posjeta Krfu 1860-ih. Portretima Franje Joispa, svoje omiljene kćeri Marie Valerie i slikama svojih omiljenih pasa dovršila je uređenje ove svoje posebne sobe. Ujedno, Elizabeta je ovu prostoriju koristila i za manje gimnastičke vježbe.
Veliki salon carice Elizabete korišten je kao prostor za prijem. Slike na zidovima na najbolji način mogu dočarati divljenje carice prema grčkom i mediteranskog krajoliku. Carica je bila ljubiteljica putovanja i veoma ju je zanimala povijest, kultura i grčka mitologija. U Velikom salonu se nalazi mramorna skulptura Napoleonove sestre Elise Bonaparte kao grčke muze Polyhymnie, koju je izradio glasoviti kipar Antonio Canova. Ujedno, carski par bi ponekad doručkovao u ovoj prostoriji.
Mali salon carice Elizabete je također služio kao dodatni prijemni salon. U samom središtu salona se nalazi slika cara Franje Josipa u dobi od 23 godine, odnosno u godini kada se oženio. Na zidu s lijeve strane se nalazi slika nadvojvotkinje Marie Annunziate, supruge Karla Ludwiga (brata Franje Josipa). Inače, Maria Annunziata je majka nadvojvode Franza Ferdinanda, prijestolonasljednika koji je, zajedno sa svojom suprugom Spohie von Höhenberg, ubijen u Sarajevu 1914. godine, što je bio događaj koji je pokrenuo Prvi svjetski rat!
Apartmane Alexander je koristila carica Elizabeta za organizaciju večera i domjenaka, a sastojali su se od predvorja, blagovaonice, velikog salona, Boucher sobe (Crvenog salona) i malog predsoblja. Namještaj u prostorijama potječe većinom iz 19. stoljeća, a posljednji Austrijski car je od 1916.-1918. godine u ovim prostorijama imao svoje službene (radne) sobe. Boucher soba ili crveni salon se može pohvaliti prekrasnim tapiserijama i goblenima, djelom tvornice Gobelin iz Pariza, koje su dar francuskog kralja Luja XVI.
U blagovaonici možete vidjeti stol postavljen za svečanu večeru u doba cara Franje Josipa. U carskoj rezdienciji su se održavale različite vrste večera: državni banketi, obiteljske večere, vojne večere i slični događaji te se sukladno “vrsti” večere i tipu uzvanika koristio i različit ukras za stol. Tri puta tjedno održavale su se službene večere na koje je bilo pozvano oko tridesetak ljudi i te večere su se uvijek odvijale u apartmanima Alexander, osim ako bi broj gostiju bio veći od trideset.
Hofburg je preko 600 godina bio rezidencija austrijskih vladara te se tijekom stoljeća razvio u jedno od najvažnijih središta europske povijesti. Upravo s ovog mjesta su Habsburgovci vladali od 13. stoljeća, sve do kraja Monarhije 1918. godine. Hofburg je izgrađen kao utvrđeni dvorac u 13. stoljeću, no svaki car ga je za vrijeme svoje vladavine malo “produživao”, tako da je s vremenom sve više dobivao izgled “grada u gradu”. Prostire se na preko 240 000 m2 i sastoji se od ukupno 18 krila, 19 dvorišta i 2 600 soba u kojima danas radi gotovo 5 000 ljudi! Najstariji dio Hofburga je Alte Burg (Stari grad), koji se još od 18. stoljeća naziva Schweizertrakt (švicarsko krilo) i to po švicarskoj gardi koja je čuvala palaču. Krajem 16. stoljeća pristupilo se izgradnji Stallburga, kao novog dijela kompleksa u kojem će se živjeti. Od 18. stoljeća u ovom dijelu se nalaze staje poznatih lipicanaca koji se mogu vidjeti svakodnevno (osim ponedjeljkom) za vrijeme jutarnjeg treninga ili pak za vrijeme njihovih nastupa u Španjolskoj školi jahanja koja je svjetski poznata po baletu konja koji se ondje izvodi.
Tijekom 16. stoljeća je podignuta i Amalienburg (rezdiencija Amalia) koja je ime dobila po carici Wilhelmine Amalia, koja je ovu rezidneciju koristila kao mjesto stanovanja nakon muževe smrti. Posljednja stanovnica ovog dijela Hofburga je carica Elizabeta čiji su apartmani i danas otvoreni za javnost. U dubokom podrumu Hofburga nalazi se vinski podrum koji se proteže na ukupno 3 etaže. Tijekom 18. stoljeća Hofburg je proširen s nekoliko prekrasnih baroknih ekstenzija koje je dizajnirao poznati arhitekt bečkog dvora, Joseph Bernhard Fischer von Erlach, a nakon njegove smrti radove je nadzirao njegov sin Emanuel Johann Fischer von Erlach. Dvorska knjižnica, danas Austrijska nacionalna knjižnica, je sagrađena sredinom 18. stoljeća i sadržavala je dragocijenu zbirku knjiga. Početkom 19. stoljeća, Ludwig Montoyer je sagradio veličanstvenu Dvoranu za ceremonije koja se u to vrijeme koristila za sve svečanosti carske dinastije, a i danas se koristi za poznati Bečki bal. Krajem 19. stoljeća srušena je zgrada starog kazališta kako bio se izgradio Michaelertrakt, krilo svetog Mihovila, koje sa svojom, 50 metara visokom, kupolom dominira pročeljem palače okrenutom prema središtu grada. Na portalima palače se mogu vidjeti brojne skulpture, a među ostalima i skupltura Herkula koja je djelo Lorenza Mattiellia ili pak impozantna Grbovnica cara Karla VI. s dvostrukim orlom koji nosi austrijski štit.
Turistički vodič Austrija
INFORMACIJE:
Kako doći (javni prijevoz):
Podzemna: U3 (narančasti), izaći na stanici Herrengasse
Tramvaj: 1, 2, D i J, izaći na stanici Burgring
Bus: 2A i 3A, izaći na stanici Hofburg
Radno vrijeme:
Od rujna do lipnja: 09:00 – 17:30 h
Srpanj i kolovoz: 09:00 – 18:00 h
Cijene:
Ulaznica sa audio vodičem (13 jezika):
Odrasli: € 11,50
Djeca (6 – 18): € 7,00
Studenti (19 – 25): € 10,50
Osobe s invaliditetom: € 10,50
Vienna Card: € 10,50
Školske grupe ( 6 – 18): € 5,50
Obiteljska karta (2 odraslih i 3 djece): –
Ulaznica (vođeni razgled):
Odrasli: € 13,50
Djeca (6 – 18): € 8,00
Studenti (19 – 25): € 12,50
Osobe s invaliditetom: € 12,50
Vienna Card: € 12,50
Školske grupe ( 6 – 18): € 6,50
Obiteljska karta (2 odraslih i 3 djece): –
Sisi karta (ulaznica za Hofburg, Schonbrunn i Carsku zbirku namještaja):
Odrasli: € 25,00
Djeca (6 – 18): € 15,00
Studenti (19 – 25): € 23,00
Osobe s invaliditetom: € 23,00
Vienna Card: € 23,00
Školske grupe ( 6 – 18): € 12,50
Obiteljska karta (2 odraslih i 3 djece): € 53,00
Izvor i slike: www.hofburg-wien.at
Lokacija:
photos: pixabay.com