Još od djetinjstva ste sanjali da ste u dvorcu iz bajke Walta Disneya? Upravo u Bavarskoj se nalazi prekrasni dvorac Neuschwanstein, koji je Walt Disenyu poslužio kao inspiracija za omiljeni dvorac brojnim djevojčicama diljem svijeta. Ovaj dvorac je jedan od najpoznatijih diljem svijeta i predstavlja jedno od najromantičnijih prizora na svjetu. Smješten je na jugozapadu Bavarske u regiji Allgäu, koja pokriva dijelom južni dio Bavarske i jugoistočni dio pokrajine Baden-Württemberg. U prijevodu Novi labuđi kamen, Neuschwanstein je njemački dvorac kojeg je 1869. godine dao sagraditi kontroverzni bavarski monarh, kralj Ludwig II. Ludwig je krunu naslijedio sa svega 18 godina, nakon očeve smrti 1864. godine. Uskoro je mladi kralj odlučio ostvariti svoje dječačke snove – izgraditi najljepši dvorac kojeg je svijet ikada vidio! Prva građevina koju je osmislio i izgradio bila je Herrenchiemsee. To je bio više kompleks zgrada nego dvorac, a nakon toga je došla kraljevska palača Linderhof i na kraju Neuschwanstein. Za izgradnju ove impozantne građevine, Ludwig je bio inspiriran idealiziranom njemačkom poviješću srednjeg vijeka, koju je Wagner često dočaravao u svojim operama. Konačno, 1869. godine, prema idejnim skicama grofa Von Pozzija i Christina Yanka, započela je gradnja velebnog Neuschwansteina. Radove su izvodili arhitekti Eduard Riedel, Georg Dollmann i Julius Hofmann. Gradnja je potrajala sve do 1892. godine i dvorac zapravo nije nikada u potpunosti dovršen jer se bavarska blagajna ispraznila, zahvaljujući Ludwigovim megalomanskim idejama, te ga je kraljevsko vijeće proglasilo ludim. Nekoliko dana nakon što je svrgnut s vlasti, došla je i službena vijest o Ludwigovoj smrti – kralj se utopio u 40. godini. Misterij oko njegove smrit i danas nije razriješen. Neki tvrde da je počinio samoubojstvo, dok drugi smatraju da je ubijen prilikom pokušaja bijega. Austrija carica Elizabeta, poznata kao Sissi, njegova bliska rođakinja, Ludwiga je opisala kao čovjeka koji nije bio lud već je živio u svijetu vlastitih snova.

Po cijelom se dvorcu mogu vidjeti brojni ukrasi inspirirani likovima iz Wagnerovih opera, tako je glavna Prijestolna dvorana, posvećena kao Parsifalova dvorana građena u bizantskom stilu, a odlikuje je mozaični pod sastavljen od preko dva milijuna pločica dok su zidovi obloženi mramorom. Projektirao ju je Eduard Riedel po uzoru na velebnu Aju Sofiju. Najveći prostor u dvorcu zauzima Dvorana pjevača koja je izvedena prema originalu Wartburgu te ima uzdignuti strop koji je ukrašen dekorativnim motivima prema znacima zodijaka. Ova dvorana je uvijek bila spremna za izvođenje Wagnerovih opera, a prema izvorima upravo ga je ova dvorana potaknula na skladanje Tannhäusera. Najvažnije prostorije su bile one u kojima je boravio kralj, i bile su opremljene centralnim grijanjem na vrući zrak, tekuća voda je bila dostupna na svakom katu, na trećem i četvrtom katu je bio instaliran telefon, za prijenos hrane od kuhinje do kraljevih odaja je služo lift, a u dvorac je bila uvedena električna energija. Za izgradnju dvorca bilo je utrošeno nevjerojatnih 6 180 047 maraka.

Svega 7 dana nakon kraljeve smrti, dvorac je otvoren za javnost, a danas ga posjeti oko milijun i pol turista godišnje. Do dvorca se dolazi zavojitom cestom koja vodi do samog ulaza u dvorac, a njegova prekrasna lokcija, na uzdignutom brdu oduševljava. Simbol je romantizma, ali i ekstravagancije kraljeva koji su nekoć vladali zemljom. Na osamljenost ovog dvorca su računali nacisti koji su u njemu skrivali vrijedna umjetnička djela koja su pljačkali po čitavoj Europi. U samoj unutrašnjosti ovog impozantnog građevinskog i arhitektonskog ostvarenja započeo je projekt „Führerov muzej“. Od dolaska na vlast, pa sve do konačnog pada nacističke Njemačke, Hitler je pomoću svojih oficira, u dvorcu Neuschwanstein i drugim sličnim mjestima uskladištio preko pet milijuna umjetnina i kulturoloških eksponata.

Pronađite smještaj za svoje putovanje

photos: 123RF