Površina našeg prekrasnog planeta je ukrašena različitim geološkim oblicima koji su nastali kao posljedica djelovanja voda, vjetra, temperature te pomicanja i sudaranja tektonskih ploča. Kombinacija svih ovih faktora je razultirala pravim geološkim čudima koji oduzimaju dah, a jedno od njih su i plave rupe. Riječ je o udubinama okruglog presijeka i strmih obronaka koje su ime dobile po tome što je voda u njima tamno plave boje, za razliku u okolnoj plitkoj vodi, dok je cirkulacija vode u njima slaba pa su na većim dubinama uglavnom anoksične. Ove formacije su veoma nepogodne za život većine morskih stvorenja, no s druge strane pogoduju životu velikog broja bakterija. Prepoznatljivu tamno plavu boju u njima stvaraju bijeli karbonatni pijesak koji prekriva njhovo dno i visoka prozirnost vode.

Najdublja među ovim tzv. plavim rupama je Deanova rupa na Bahamima, čija dubina ide do 202 metra, dok su ostale uglavnom upola pliće. Promjer površinskog otvora im se većinom kreće od 25 do 35 metara, a najveći ima Velika plava rupa na Belizeu i to impozantnih 300 metara. Ujedno, Velika Plava rupa je najpoznatija ovakva formacija koja je formirana kao vapnenački špiljski sustav u posljednjem ledenom dobu kada je razina mora bila znatno niža. Kada je razina oceana počela rasti, špilja je potopljena, a njezin se krov urušio što je formiralo ovu najpoznatiju “oceansku pećinu” na svijetu! Upravo zbog ove čonjenice, ova 125 metara duboka rupa je jedno od najpopularnijih mjesta za ronjenje onim roniocima koji žele vidjeti ove geološke formacije koje leže na dnu mora! Okružena je malim koraljnim atolom, u sklopu Koraljnog grebena Belizea, a od grada Belize City je udaljena cca 100 km! Oblikom gotovo savršenog kruga privlači pažnju brojnih turista koji posjećuju obalu Karipskog mora i okušaju se u ronjenu, diveći se mnoštvu rijetkih vrsta i oblika života koje je moguće pronaći jedino na ovom mjestu.

Istraživači su posljednjih godina istraživali sedimente u Velikoj Plavoj Rupi i njihov utjecaj na nestanak civilizacije Maja te su ustanovili da je u vrijeme nestanka ove civilizacije bilo više nego dvostruko manje tropskih ciklona koji su tadašnjoj civilizaciji donosili vodu, a podsjetimo da je u doba njihove propasti zavladala velika suša.