Ukoliko Vas put odvede u London, nikako nemojte zaobići posjet Londonskom prirodoslovnom muzeju (Natural History Museum). Osim velikog broja raznoraznih eksponata možete se diviti i samoj zgradi koja spada među najljepše u svijetu. No, nije oduvijek bila tako lijepa. Na njezinom se mjestu u 19.stoljeća nalazila zgrada Međunarodne izložbe, a slovila je za najružniju Londonsku zgradu koja je tada zbog svoga izgleda srušena, a novu je projektirao isti arhitekt Francis Fowke koji je u toku projekta preminuo, te je njegov posao dovršio Alfred Waterhouse. Zgrada je dovršena 1881. godine, a funkciju dobiva 1883. kada su u nju doneseni prvi eksponati. Po svojoj funkciji smatra se najvećom svjetskom prirodoslovnom zbirkom sa preko 70 milijuna čuvanih eksponata. Kosturi dinosaura i plavoga kita u prirodnoj veličini spadaju među najinteresantnije, no brojne galerije kriju i mnoge druge zanimljivosti kao meteorite s Marsa, dijamant vrijedan milijun funta, simulatore potresa, te vožnju pokretnim stepenicama kroz središte Zemlje. Ipak, možda najveća atrakcija muzeja je gipsani odljev diplodocusa-dinosaura koji je živio od prije 150 do prije 147 milijuna godina, a vjerna gipsana replika je veličine 26 metara.
Između gomile fosila i replika svoje mjestu u muzeju je pronašla i kolonija mrava s Trinidada koji se hrane gljivicama što rastu na lišću. To je ujedno i jedini živući izložak ovoga muzeja.

Hans Sloane, liječnik i kolekcionar, prikupio je tijekom svoga života (1660.–1753.) veliku zbirku zanimljivih izložaka koju je nakon smrti ostavio Britanskom muzeju, dok je utemeljitelj Natural History Museuma Richard Owen, sa ciljem prikupljanja doslovno svega vezanog uz prirodoslovlje, uspio postići da velik dio Sloanove kolekcije bude izdvojen iz Britanskog muzeja i iskorišten kao osnova Prirodoslovnog. Charles Darwin se tome protivio, smatrajući da prirodoslovlje ne treba odvajati od ostalih grana koje su svoje utočište našle u Britanskom muzeju.
Zbog velike pretrpanosti eksponatima (javnosti je dostupno manje od 1 posto), zgrada je dobila i svoj aneks-tzv. Darwinov centar u kojemu radi oko 350 znanstvenika sa kojima uz malo sreće možete i porazgovarati.
Važno je i napomenuti da je ulaz u muzej posve besplatan, pa ako ste u blizini obavezno navratite u ovu riznicu znanja.

photos: pixabay.com