Svakodnevno čitamo o egzotičnim otocima koji mame milijune turista iz svih krajeva svijeta, te uživamo u fotografijama prirodnih ljepota koje nam ti otoci nude. Iako je naša Zemlja u potpunosti otkrivena, i radoznalo upijamo informacije o svakom njezinom skrivenom kutku, još uvijek skriva tajna mjesta koja kao da nisu s naše planete. Jedno od takvih je Sokotra, otok blaženstva, koja je s još tri susjedna otoka dom preko 700 veoma rijetkih biljnih vrsta, od kojih je čak više od jedne trećine endemskih.

Arhipelag Sokotre se nalazi na rubu istočne Afrike, južno od Jemena (kojemu i pripada), i dovoljno udaljena od afričkog (240 km) i azijskog (380 km) kontinenta. Sokotra je jedno od najizoliranijih mjesta na svijetu, a prema nekim izvorima je već 18 milijuna godina udaljen od kontinenta. Mnogi će u šali reći da je to izvanzemaljski otok, zahvaljujući čudesnom pejzažu i najčudnijem raslinju kakvog nigdje nema. Ovaj otok ima veoma dugu i zanimljivu povijest, a 2001. godine, belgijski speleolozi su duboko unutar jedne pećine na otoku otkrili veliki broj natpisa i crteža koje su ostavili moreplovci u razdoblju između 1. stoljeća prije Krista i 6. stoljeća. Većina pronađenih natpisa je na staro indijskom jeziku, dok je jedan maleni natpisa na starogrčkom jeziku. 1990. godine tim biologa Ujedinjenih Naroda je ustanovio da na otoku postoji čak 700 endemskih vrsta kakvih nema nigdje drugdje na svijetu, te jedino Havaji, Nova Kaledonija i Galapagos bilježe više endemskih vrsta od ovog otoka. Sokotra se prostire na 3.625 četvornih kilometara s tim da je otok dug 125, a širok 45 kilometara. Najviši vrh Sokotre doseže 1.525 metara, a nalazi se u planinama Hagier (Hagghir) na sjeverozapadnom dijelu otoka. Otok nastanjuje približno 45 000 ljudi različitog porijekla: arapskih beduina, dosljenika iz južne Afrike i Somalijaca koji se pretežito bave ribarstvom, poljoprivredom i stočarstvom, a u posljednje vrijeme i turizmom. Glavni grad otoka Sokotre je Hadibo. Uz glavni otok, arhipelag čine još tri otoka: Abd Al – Kuri (udaljen 12 sati plovidbe od Sokotre, na njemu se nalazi vojna baza), Samhah i Darsa (jedini nenasaljeni otok u arhipelagu).

Idealno vrijeme za putovanje na Sokotru je od rujna do lipnja, dok je otok za vrijeme monsunskih vjetrova (od lipnja do rujna) nedostupan brodovima, a ponekad i avionima. Tada se stanovnici sklanjaju u sela i špilje u unutrašnjosti otoka, u planine ili čak odlaze s otoka. Stanovnici otoka su toliko siromašni, no veoma sretni, ljubazni i susretljivi. Nemojte se iznenaditi kada vidite da međusobno trljaju noseve, to je njihov način pozdrava.

Na otok je najlakše stići avionom, letovi su nekoliko puta tjedno iz glavnog jemenskog grada Sana’a te iz Adena, no kretanje na otoku je otežano jer otok gotovo da i nema cesta. Naime, Jemenska vlada je prvu cestu izgradila tek pred dvije godine, nakon dugih pregovora s UNESCO – m, koji je otok svrstao na svjetsku listu zaštićene prirodne baštine. Otokom se putuje s vozačem, u pratnji lokalnog vodiča koji će Vam otkriti sve tajne otoka.

Simbol Sokotre, ujedno i najpoznatije drvo je drvo zmajske krvi (Dragon’s Blood Tree, Dracaena cinnabari) koje se može vidjeti u planinskom dijelu otoka, zaštićenom području Homhill. Riječ je o jako neobičnom drvetu zbog njegove veličine, lijepog oblika sličnog golemom kišobranu te starosti koju može dostići, dok mu povijest i legende pripisuju razna (neobična) svojstva. Zmajska krv se koristi u tradicionalnoj otočkoj medicini, dok su, prema legendi, Europljanke u prošlosti vjerovale kako pomoći zmajske krvi mogu osvojiti izgubljene ljubavi.

Drugo neobično drvo je Dendrosicyos socotranus ili drvo krastavac koji nalikuje na mali baobab. Na Sokotri raste i rođak nara, ali manjih i manje ukusnih plodova, drvo-boca, mangrove, sokotranska aloja. Sokotra je dom i 6 vrsta endemskih tamjan stabala (Boswellia sp.) čija se smola skuplja i suši, a već je tisućljećima jedan od najpoznatijih otočnih izvoznih proizvoda, za koji su znali još i stari Egipćani ( ovu su smolu koristili u postupcima mumifikacije). Fauna na otoku je također fascinantna: na otoku je registrirano oko 12 vrsta ptica (6 endemskih), 190 vrsta leptira od kojih su mnogi endemski, kao i 600 vrsta kukaca (90% endemskih) te 22 vrste otočnih gmazova (19 endemskih).

Na Sokotri nećete naići na lude zabave i bogati noćni život, no kupanje, ronjenje, šetnja po bijelom pijesku tamošnjih plaža, kampiranje pod zvijezdama, planinarenje u gorska područja kroz neobične niske šume su izazov su za one željne avanture. Od turista se očekuje da kad nisu na plaži pokriju ramena i noge, te da ne piju alkohol u javnosti jer su u muslimanskoj zemlji. Osim obilaska otoka i njegove flore, planinarenja i obilaska kanjona, na Sokotri možete jahati deve, surfati po Indijskom oceanu, ići na ronjenje, u ture promatranja ptica, pecati sa lokalcima, ili posjetiti vulkanske pećine.

Sa Sokotre možete ponijeti samo divne uspomene i fotografije. Biljke, koralje i školjke je zbranjeno iznositi i treba ih ostaviti prirodnom okruženju kojem i pripadaju, tako da bi i u budućnosti ostao ”otok blaženstva” što u prijevodu njegovo ime i znači.

Photo: ©123RF