Na 41. zasjedanju UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu, održanog početkom srpnja 2017. godine u Krakowu, tvrđava Sv. Nikole u Šibeniku uvrštena je na UNESCO-v popis svjetske baštine u sklopu obrambenog sustava Republike Venecije 16. i 17. stoljeća. Tako se tvrđava svetog Nikole našla na Unesco-vom popisu zajedno sa Zadarskim bedemima, Bergamom, Peschierom del Garda i Palmanovom u Italiji te Kotorom u Crnoj Gori.
Time je Šibenik uz katedralu svetog Jakova (od 2000. godine se nalazi pod zaštitom UNESCO-a) raritetno područje u Hrvatskoj, ali i u svijetu koji na svom području ima dva kulturna dobra na popisu svjetske kulturne baštine.
Tvrđava sv. Nikole, jedna je od najljepših pomorskih fortifikacijskih utvrda na obali Jadrana, smještena u kanalu svetog Ante na otočiću Ljuljevcu. Jedna od zanimljivosti je i njen oblik trokuta sa tri obrambena bastiona, a izgrađena je na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana svetog Nikole i po kojem nosi i ime.
Izgrađena je sredinom 16. stoljeća po projektu mletačkog vojnog graditelja Michielea Sammichellea i tijekom stoljeća je obnavljana i nadograđivana, ali prema izvornom planu i ideji, što je i njena sadašnja vrijednost. Iako je izvorno izgrađena radi obrane grada od turskih napada s mora, prema dostupnim zapisima, tvrđava nije nikad ispunila svoju funkciju, odnosno nije bila borbeno i obrambeno aktivna. Kažu da se u jedinom pokušaju obrane s tvrđave pucalo na španjolske armade u blizini Zlarina, ali da je ispaljena topovska kugla pala svega par metara od tvrđave, jer se drveno topovsko postolje zbog velike vlage raspalo.
Tvrđava je uz sve i jedna od najljepših kulisa na putovanju brodom prema otocima šibenskog arhipelaga, ali i dio vizure šetnice kroz kanal svetog Ante.
Tvrđava sv. Nikole sve do polovice 2019. godine nije bila korištena u turističke svrhe, no nakon obnove tvrđavi je od svibnja do listopada moguć pristup morskim putem iz pristaništa na šibenskoj rivi uz stručnu pratnju i vodstvo. U planu je i pristup tvrđavi iz kopnene strane izgradnjom pasarele s kopnene strane iz smjera Zablaća sa šetnice svetog Ante.
Tekst i slike unutar teksta: Ivona Bačelić Grgić
Cover photo: kimberlywieskamp / Shutterstock