Kao i svaki blagdan, tako se i Uskrs diljem svijeta slavi na posve različite načine, no većini je naroda zajedničko ukrašavanje pisanica. Taj stari običaj datira još iz predkršćanskih vremena kad se jaje smatralo simbolom novog života koji se rađa u proljeće, a upravo rođenje novog života, odnosno ponovni dolazak proljeća nakon duge zime, slavi se i obilježava diljem svijeta. Koliko se tradicije razlikuju od zemlje do zemlje, vidi se i po različitim uskrsnim običajima. Za vas smo izdvojili one najzanimljivije pa krenite s nama na ukršnje putovanje Europom!
U Italiji se tradicionalno jede posebna uskršnja torta “Torta di Pasqueta”, slani kolač s kuhanim jajima i špinatom. Na Siciliji održavaju velike procesije kroz Veliki tjedan, a neke traju čak cijeli jedan dan. U srcu Toskane, točnije u prekrasnoj Firenci, Uskrs se slavi običajem poznatim kao ‘Scoppio del Carro’. Velika šarena kola, koja vuče bijeli vol, prolaze kroz grad, sve dok povorka ne stigne pred baziliku Santa Maria del Fiore. Nakon svete mise, svećenik u kola ispali raketu u obliku golubice, čime se zapali vatromet koji se u njima nalazi. Sve to je popraćeno velikom paradom u kojoj se ljudi maskiraju u srednjovjekovne kostime.
U Francuskoj, nakon što ponovo čuju crkvena zvona koja se nisu oglašavala tri dana, ljudi si uz grljenje i ljubljenje čestitaju Uskrs, a poslije tradicionale mise i potrage za skrivenim jajima po vrtu, obitelj se okuplja oko pečenog janjeta za blagdanskim stolom. Za Uskršnji ponedjeljak se obično ide na obiteljski izlet, dok se na jugozapadu zemlje pravi divovski omlet.
Španjolci su tijekom Uskrsa odjeveni u bijelo, a na misu, na blagoslov, mladići donose obične palmine grančice, a djevojke one ukrašene slasticama. Španjolska možda ima najspektakularniju proslavu, naime, splavi koje plutaju s ukrašenim figurama predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću, a slavi se uz bogate gozbe, kazališnje predstave i svečane povorke koje se pripremaju mjesecima unaprijed.
U Njemačkoj se za Uskrs domovi dekoriraju drvom ili granama ukrašenim obojanim jajima koje se naziva Osterbaum, a najmlađima se u vrtove skrivaju košarice napunjene pisanicama i čokoladnim figuricama za koje vjeruju da ih donosi uskršnji zec. Navečer se obitelj okuplja oko tradicionalne “uskršnje vatre” koja je simbol sunca te tim putem slave početak proljeća i obilježavaju kraj zime. U Austriji se u čast Uskrsa na visoke drvene stupove postavljaju veliki vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, narančama i raznobojnim vrpcama.
U Belgiji vjeruju da uskrsna jaja donose zvona iz Rima. Naime, priča govori da zvona sa svake crkve na ”tihu subotu” ne zvone jer su otišla u Rim. U istočnom dijelu Nizozemske u sumrak se pale uskrsne vatre. U okolici Magdenburga dječacima se simbolički ”isprašio tur” da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje.
Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka ”istučen kao na Uskrs”, koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna. Sličan običaj postoji i u Češkoj gdje se od vrbinog granja na posebni način isprepletu pomlazke (kao korbači) kojima na Uskrsni ponedjeljak momci simbolički “šibaju” djevojke. Svakome tko je dobio pomlazkom, to donosi mladost, zdravlje i plodnost. Nekada su seljaci pomlazkama šibali svoju stoku i sve ukućane.
U Finskoj se pak na Uskrs, za sreću, međusobno udaraju po leđima svežnjem brezovih grančica, a djeca izlaze na ulice te svim mogućim sredstvima lupaju i buče kako bi najavili kraj korizmenoj tišini. Sličan običaj vlada i u Velikoj Britaniji u kojoj se ljudi za sreću međusobno lupkaju cica-macama. Inače, u Velikoj Britaniji djeca dugo nisu znala za uskršnje zečeve i pisanice, jer su tamo za Uskrs uobičajene uskršnje šetnje i parade nalik na one karnevalske.
U Poljskoj je voda, kao simbol života, dio uskršnjih praznika, a na uskršnji ponedeljak prijatelji jedni druge polivaju vodom kako bi “sprali grijehe”, pa se zato taj dan i naziva Smigus Dingus, što znači “mokri ponedjeljak”.
U Bugarskoj najstarija žena u obitelji prvom crveno obojenom pisanicom po licu za zdravlje i snagu pomiluje svako dijete u obitelji, a ljudi nakon mise bacaju svoje pisanice na zid crkve.
Irska se može pohvaliti neobičnom uskršnjom tradicijom, zakopavanjem haringi. Zakopavanjem haringi, koje su bile glavno jelo u doba korizme i posta, ljudi, a posebno mesari, označavaju njegov kraj i početak ponovnog uživanja u mesu i mesnim prerađevinama.
U Švedskoj u kojoj je boja Uskrsa žuta, pisanice ne donose uskršnji zečevi nego pilići. Domovi se dekoriraju ukrašenim brezovim grančicama i ukrasima od perja, a kako u to vrijeme još ništa ne cvate, i grmovi po vrtovima dobivaju šarene ukrase.
photos: pixabay.com