Uz istočnu obalu Australije, na površini od 344 000 km2 i dužini od 2 027 km proteže se jedini živi organizam vidljiv iz svemira – Veliki koraljni greben. Ovaj div očarava svojom ljepotom svakoga, no prava ljepota grebena se nalazi ispod površine vode: labirint sa preko 2 900 spektakularnih koraljnih grebena u kojima živi preko 500 vrsta koralja najrazličitijih boja i preko 10 000 životinjskih vrsta! Greben jednim dijelom prati prirodne otoke, odnosno vrhove ovih odavno potopljenih planinskih lanaca, a svaki od otoka (njih više od 900), atola i laguna se nalazi u drugačijoj fazi razvoja. Zahvaljujući svim ovim veličanstvenim značajkama, 1 981. godine je upisan na UNSECO – v popis mjesta svjetske baštine, dok ga je CNN svrstao među 7 svjetskih prirodnih čuda!

Koraljni grebeni nastaju u morima čija je temperatura uvijek veća od 18 °C, a nastaju na morskom dnu i rastom pojedinačnih koralja. Postepeno na tvrdim kosturima uginulih koralja rastu novi, stvarajući na taj način podvodni koraljni greben, dok na dio grebena okrenutog prema otvorenom moru valovi brzo donose vodu bogatu kisikom i planktonima u na tom mjestu koralji jako brzo rastu. Koraljni grebeni okrenuti prema obali postupno ugibaju, a njihovi kosturi se dalje razgrađuju u koraljni pijesak i tvore zaklonjenu lagunu na kojoj nema dovoljno svjetlosti za rast koralja, međutim za te strme stijenke grebena se prihvaćaju raznovrsen životinje. Koraljni grebeni su poznato po tome što osiguravaju sklonište i život tisućama vrsta morskih organizama, a svakako je zanimljiva činjenica da iako zauzimaju svega 1% površine svjetskog mora u njima živi čak jedna četvrtina svih morskih vrsta riba! Svakako teba spomenuti da su koralji veoma osjetljivi i na promjenu temperature mora, tako da bi povećanje temperature od svega 1 °C moglo dovesti do njihovog izumiranja.

Veliki koraljni greben je svakako jedan od najživljih ekosustava, no upravo je uspostavljanje ravnoteže u njemu najosjetljivije. Naime, ukoliko se samo jedan maleni dio ovog staništa za mnogobrojne biljke i životinje poremeti, posljedice bi mogle biti katastrofalne! Aboridžini su stoljećima na ovom području lovili ribu i druge životinje i nisu oštetili ovo područje, no suvremeni čovjek je prevelikim izlovom ribe, lovom na kitove i bisere ostavio traga. Ovo je jedno od najvažnijih svjetskih morskih staništa i dom za brojne ugrožene vrste, ali je i prirodno bogatstvo naše cijele planete te se australske vlasti svim silama trude riješavati probleme koji utječu na ovaj ekosustav.

photos: pixabay.com