Yellowstone, poznati američki Nacionalni park, zaista je mjesto o kojem slike govore više od riječi. Riječ je o najstarijem nacionalnom parku na svijetu koji je utemeljen 1. ožujka 1872. godine, a koji se proteže na površini tri američke države: Wayoming, Idaho i Montana. Ovo područje očarava svojim gejzirima, toplim izvorima, supervulkanu i ostalim geotermalnim karakteristikama, ali i bogatstvom životinjskog svijeta, zbog čega je još 1978. godine upisan na UNESCO – v popis mjesta svjetske baštine. Unutar Nacionalnog parka se nalazi najpoznatiji svjetski gejzir Old Faithful koji svakih sat i petnaest minuta izbacuje vodu do 60 metara u vis. Unutar parka se nalazi i jedna od najvećih svjetskih okamenjenih šuma koja je sastavljena od stabala koja su se iz drva pretvorila u mineralizirane materijale, nakon što su u dalekoj prošlosti bila zatrpana pepelom.

Park se prostire na ukupnoj dužini od 102 km, i zauzima površinu od čak 8 987 km2. Rijeke i jezera prekrivaju oko 5% površine parka, a najveća vodena površina je jezero Yellowstone čija dubina iznosi 122 metra, dok mu je obala dugačka 17 km. Najviši vrh je Eagle Peak na 3 462 m, dok je najistaknutiji Mount Washburn koji se nalazi na 3 122 m. Područje parka obiluje i vodenim slapovima visine do 94 metra, a u parku su smještena i dva klanca, Lewis Canyon i Grand Canyon. U parku obitavaju brojne životinjske vrste, među kojima se posebno ističu bizon, jelen,los, muflon, ali i zvjeri poput grizlija, medvjeda i sivog vuka. Što se tiče biljaka, velike razlike u visinama tvore raznoliki vegetacijski pokrivač, od polupustinjske stepe pa sve do alpske tundre, dok su dominantne biljne vrste bor i jela.

Cijeli park Yellowstone obiluje geotermalnim pojavama, a sva ta aktivnost potječe od goleme magmatske komore koja se postepeno pomiče ispod tanke Zemljine kore i na taj način prijeti razornom vulkanskom erupcijom! Yellowstone je silovito eksplodirao tri puta u povijesti, a posljednja se velika erupcija dogodila prije 640 000 godina i tada je ovaj Supervulkan u atmosferu izbacio oko 1 000 četvornih kilometara vrućeg pepela i kamenja. Poslije toga ovo je područje doživjelo i nekoliko manjih erupcija, od kojih je posljednja bila prije 70 000 godina. No, čini se da je nova, silovita eksplozija ovog vulkana samo pitanje vremena. Naime, Supervulkan u posljednje vrijeme pokazuje znakove buđenja, a znanstvenici bilježe osjetno jače djelovanje vulkana. Do erupcije će doći kada se Supervulkan Caldera (velika komora puna lave) dovoljno napuni, no znanstvenici ne mogu točno utvrditi kada će to biti, već jedino mogu cijelu situaciju držati pod kontrolom. Oni koji godinama prate aktivnosti u parku Yellowstone predviđaju da bi se erupcija mogla dogoditi u četiri faze: u prvoj i drugoj fazi podigla bi se razina tla i povećala aktivnost gejzira, u trećoj fazi bi se povećao broj potresa, dok bi se u četvrtoj oslobodili otrovni plinovi, i to neposredno prije erupcije.

Zanimaju Vas posljedice koju bi erupcija Supervulkana ostavila na cijeli svijet? Ukratko, one bi bile razorne! Oblaci vulkanskog pepela bi u potpunosti izbrisali cijeli biljni svijet i stvorili sloj pepela, debljine do 3 metra, koji bi prekrio područje na površini od 1 600 kilometara. Zahvaljujući tolikoj količini pepela, došlo bi do pada temperature u cijelom svijetu. Naime, pepeo bi prekiro veći dio atmosfere našeg planeta i na taj bi način spriječio prodor Sunca do površine, što bi rezultiralo hlađenjem našeg planeta, tzv. vulkanskom zimom, koja bi dovela do ulaska u ledeno doba. Veći dio SAD-a bi postao nenaseljiv zbog toksičnog zraka, a milijuni ljudi bi bili primorani napustiti svoje domove. Prekinuo bi se zračni promet, ne samo nad Sjevernom Amerikom, već i nad drugim kontinentima. Svakako trebamo spomenuti i činjenicu da pepeo sadrži otrovne čestice koje bi bile pogubne za veliki broj ljudi.

photos: pixabay.com