Park je nadomak Zagrebu, Samoboru prostire se na 342 četvorna km, a parkom prirode zbog svoje bioraznolikosti proglašen je 1999. godine. To je prijelazno područje između alpskog i dinarskog gorja, i najgušća mreža planinarskih staza s oko 350 kilometara staza. Najviši vrh je Sveta Gera s 1178 metara, što ga čini i najvišim panonskim vrhom u Hrvatskoj, a prati državnu granicu između Hrvatske i Slovenije. 90 % parka čini krš, tako da iskusni planinari koji najviše i posjećuju park, znaju i za mnogobrojne špilje, jame i vrtače, a službeno je zabilježeno i 828 izvora i 164 lokve. Uz to evidentirano je 800 biljnih vrsta, od čega čak 38 vrsta orhideja.
Park je savršeno mjesto za one željne adrenalina, sa svojih 200 kilometara biciklističkih staza i sa dva terena za paragliding na Japetiću i Plešivici. A oni u malo lošijoj kondiciji mogu se uspeti do Okića na 495 metara, Oštrca na 752 metra, Japetića na 879 metara, Plešivice na 779 metara ili uživati u laganoj šetnji uz žubor slapova u dolini Slapnica. Na cijelom ovom području nema više od 3000 stanovnika, i to uglavnom starijih ljudi, te je to jedan od naših najrjeđe naseljenih prostora. No nekad ovo područje bilo je strateški važno, zbog čestih turskih prodora, pa su Habsburgovci počeli naseljavati ovaj prostor uskocima iz Bosne i Hercegovine, Cetinske krajine i uključili ga 1578. godine u Vojnu Krajinu. Car Ferdinand darovao im je sredinom 16. stoljeća zemlju i oslobodio ih plaćanja poreza narednih 20 godina uz obavezu da služe u obrani. Stanovnici su uglavnom bili pravoslavne vjere, a kako su početkom 17. stoljeća priznali jedinstvo s Katoličkom crkvom, tu je osnovana grkokatolička crkva. Danas grkokatoličke crkve stoje uz rimokatoličke u Sošicama, na Svetoj Geri i Budinjaku. Tako je Žumberak postao i ostao centrom grkokatolika u Hrvatskoj, tu ih živi oko 650.
A o postojanju života i prije nove ere na ovom području govori i arheološko nalazište Budinjak, gdje je pronađena gradina s 141 tumulom, dvije brončane kacige, ukrasnom opremom za konja, koplje… Danas je tu uređen arheološki park, poučna staza, nazvana Staza kneževa gdje se kroz 10 točaka na stazi može pratiti kulturno nasljeđe. U Budinjaku je i grkokatolička crkva svete Petke s jedinstvenim tlocrtom djeteline s 4 lista, rijetka i u drugim zemljama. Tu se nalazi i eko centar Budinjak otvoren vikendima od svibnja do listopada gdje se može iznajmiti i električni bicikl i samostalno istraživati, a organiziraju se i vođene biciklističke ture. Dok neki traže razloge, a neki izgovore za pokrenuti se, sjeti te se da je prvi organizirani izlet na Oštrc i Plešivicu bio prije 145 godina. Na njega su se 1875. godine odvažila trinaestorica hrabrih prirodoslovaca.
A dok se penjete, pušete i mislite što mi je to trebalo, sjetite se Dragojle Jarnević. 40 godina prije osnutka planinarske organizacije 1843. godine, ta fascinantna žena, učiteljica, književnica, ilirka, društvena kroničarka iz Karlovca, prva planinarka i alpinistica, osnivačica prve privatne djevojačke škole u Karlovcu, savladala je Okić s njegove nepristupačnije strane. I po današnjim kriterijima, to nije planinarenje, to je alpinizam. Staza danas nosi njeno ime. Usput rečeno imala je 22 godine, nosila je dugu suknju i bila je bosa. I da ne bi bilo zabune, kada su je pitali što ju je natjeralo na tu ludost, navodno je odgovorila, da joj je taj dan bilo dosadno.
Samo desetak kilometara dalje je Samobor, kremšnite neka budu nagrada na kraju dana.
Tekst: Snježana Makivić
Slika: 123RF