Mljet, Odisejev otok

Najšumovitiji i najzeleniji hrvatski otok, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Otok Mljet se smjestio u južnodalmatinskoj otočnoj skupini, odvojen Mljetskim kanalom od poluotoka Pelješca. Smatra se najzelenijim, a samim time i najšumovitijim hrvatskim otokom čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi Nacionalni park na Jadranu, dok je istočni dio otoka zaštićen kao rezervat prirodnih rijetkosti. Ljubitelji prirode, povijesti, tajnovitih priča i zanimljivih legendi, ronioci i svi oni koji žele uživati u netaknutoj prirodi i kristalno plavom moru, zasigurno će uživati u ovom raju. Krajolici koji se spominju u pričama o Odiseju, svetom Pavlu, benediktincima i sredozemnoj medvjedici – fenomenima na ovom otoku jednostavno nema kraja!

Doživjeti brodolom za mnoge znači doživjeti nesreću, međutim za Homerovog Odiseja to ne možemo reći. Naime, on se nasukao na prekrasnom Mljetu gdje ga je na sedam godina zarobila prekrasa nimfa Kalipso. Priča je to koja već stoljećima zadire u maštu mnogima, a stručnjaci za Homerovu Odiseju su krenuli tragovima Odisejevih putovanja te su utvrdili da Mljet najbolje odgovara opisima drevne Ogigije – otoka nimfe Kalipso koja je očarala i zarobila Odiseja. Tako na južnoj strani otoka postoji hrid prekrivena morem – Ogiran, a predstavlja mjesto Odisejevog brodoloma. Ujedno, tu se nalazi i Odisejeva špilja, špilja jajolikog oblika koja ima promjer nekoliko desetaka metara, a dno joj je ispunjeno morem. Zahvaljujući vapnenačkim slojvima, nastao je maleni tunel kroz kojeg se u ovu špilju može ući plivajući ili manjim čamcem. Nekoć prirodno stanište sredozemne medvjedice, danas se koristi kao sklonište za čamce za vrijeme velikog nevremena, dok se unutar špilje za vrijeme ljetnih mjeseci stvara impresivan spektar duginih boja. Drugi slavni brodolomac koji je svoj spas pronašao na obalama ovog bisera je upravo sveti Pavao. Naime, on se iz brodoloma spasio 60 godine, kada je doplivao do predjela Saplunara, a na tom se mjestu nalazi hrid svetog Pavla. Inače, postoji argumentirana tvrdnja o glasovitom brodolomu o kojoj su napisane knjige i znanstveni radovi.

Sjeverozapadni dio otoka zauzima Nacionalni park Mljet, koji se proteže na 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. Razlozi zbog kojih je ovo područje zaštićeno su brojni; počevši od klifova, razvedene obale, otočića, preko endemskih biljaka pa sve do slanih jezera koja su jedinstveni fenomen u kršu. Nacionalnim parkom je proglašen 1960. godine, a obuhvaća dva slana jezera (Veliko i Malo jezero), nekoliko naselja te benediktinski samostan na otočiću svete Marije, u Velikom jezeru. Ovaj prirodni dragulj od prostranog plavetnila otvorenog mora dijeli 30 metara dugi tjesanc, Solinski kanal, koji zapravo predstavlja svojevrsni ulaz u Veliko i Malo jezero. Tu se nalazi mjesto Soline, a sami ulaz u kanal je izrazito plitak. Zahvaljujući izrazito snažnoj morskoj struji koja zbog plime i oseke svakih šest sati mijenja smjer, ovaj prirodni fenomen su iskoristili benediktinci te su još u 16. stoljeću izgradili mlinicu. Ujendo, u to doba su se stanovnici bavili skupljanjem soli, po čemu je selo Soline dobilo ime. Veliko jezero je nastalo potapanjem krškog polja. Naime, nekoć krška ponikva se zahvaljujući pukotinama i uskim prolazom s otvorenog mora postepeno punila morem, tako da danas ima površinu od 1,5 km2 dok najveća dubina iznosi 46 metara. NP Mljet su osnovali akademici Cvit Fisković i Branimir Gusić, tako da se danas na Pristaništu nalazi suhozid sa njihovim portretima, djelo akademika Ivana Kožarića.

Otok Mljet je specifičan jer se unutar otoka nalazi otok. Naime, u srcu Nacionalnog parka, usred Velikog jezera, nalazi se otočić Sveta Marija, sa crkvicom i benediktinskim samostanom koji datiraju još iz 12. stoljeća. S ovog otočića možete uživati u prekrasnom pogledu na mjesto Babine kuće, koje se nalazi između Malog i Velikog jezera. Inače, Malo jezero je najuvučeniji dio sustava jezera koje je s Velikim jezerom povezan plitkim i uskim kanalom iznad kojeg se nalazi mali kameni most. Površina jezera je 0,25 km2, dok mu najviša dubina iznosi 29 metara.

Nautički raj Jadrana i omiljena luka brojnim nautičarima, Polače, nalazi se u jednom od najsigurnijih zaljeva na našoj obali. Naselje datira još od grčkog vremena, a u njemu možete vidjeti veliki broj građevina iz rimskog razdoblja, kao što su ostaci rismke vile, termi, palača, antički rezidencijalni kompleks, kasnoantički kaštel, starokršćanska crkva iz 5. stoljeća.

Mljet je poznat po svom kvalitetnom vinu, maslinama i kozjem siru, ali i po ribljim specijalitetima. Otok je to koji je sasvim izdvojen i netaknut, a koji je obavijen mistikom i legendama. Spominje se još u 4. stoljeću prije Krista u grčkim spisima, a brojni arheološki nalazi grčkih amfora i potopljenih brodova svjedoče o tome da je mljetska obala bila često stajalište grčkim brodovima. Upravo te stare brodske olupine na dnu mora predstavljaju veliku turističku atrakciju, ali i dio bogate ponude koja Vam daje priliku da uživate u ljepoti podvodnih lokacija ovog otoka. Istražite sa iskusnim roniocima najatraktivnije i najskrovitije lokalitete mljetskog podmorja, te otkrijte najveći koraljni greben na Mediteranu, endemsku vrstu busenastog koraljnog grebena Cladocora caespitosa koji je sa površinom od 650 četvronih metara najveći koraljni greben na Mediteranu.

photo: pixabay.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.