Opatija, kolijevka hrvatskog turizma

Kraljica Jadrana, Opatija, grad s najdužom turističkom tradicijom u Hrvatskoj, ove godine slavi 170. obljetnicu turizma, čiji su počeci smješteni u davnu 1844. godinu. Građena je na prijelazu 19. u 20. stoljeću i oduševljava svojom arhitekturom, njegovanim parkovima, šetnicom Lungomare, uređenim kupalištima i fontanama. U nastavku Vam donosimo kratku priču o počecima turizma u Opatiji.

Prve čari Opatije otkrio je riječki patricij Iginio Scarpa kada je 1844. godine izgradio ljetnikovac kojeg je nazvao Villa Angiolina (po svojoj preminuloj supruzi), što je označilo početak razvoja turizma! Villa Angiolina je uskoro postala središte društvenog života, pa je među ostalima ugostila austro – ugarskog cara Franju Josipa, bana Josipa Josipa Jelačića (1854. godine) te caricu Mariju Anu (1860. godine). Do prvog svjetskog rata razvoj Opatije je prolazio iznad svih očekivanja. Pod patronatom Austro-Ugarske započeo je intenzivan rast i razvoj Opatije, o čemu svjedoči i činjenica da su direktor Friedrich Schüler i akcionari Južnih željeznica odabrali Opatiju kao najperspektivniju destinaciju za gradnju hotela. Usporedno s građevinskim radovima na hotelu Quarnero, veliki trud je posvećen promoviranju Opatije kao klimatskog lječilišta, o kojoj se piše kao o ”austrijskoj Nici”. Uz hotel su istodobno izgrađeni i paviljon sa zatvorenim bazenom za kupke u zagrijanoj morskoj vodi, kupalište s odijeljenim kabinama za muškarce i žene, te obalni put od Voloskog preko Opatije do Lovrana u dužini od 12 km. Prvi hotel u Opatiji je otvoren 27. ožujka 1884. godine – hotel Quarnero (današnji Kvarner), koji je imao ukupno 60 soba. Nakon gradnje Quarnera, gradi se hotel Kronprinzessin Stephanie (danas hotel Imperial). U to vrijeme nastaju i brojne luksuzne vile, ljetnikovci, hoteli, pansioni, sanatoriji, paviljoni, kupališta, šetališta i parkovi. U organizaciji Južnih željeznica, u Opatiji se 1885. godine održao prvi kongres balneologa, a tom je prilikom odlučeno da će se Opatija proglasiti klimatskim lječilištem, što i službeno postala 1889. godine. Te iste godine je svečano otvoren i dom ”Zora” s čitaonicom, koji je u to doba bio središte hrvatskog kulturnog života u Opatiji i ali okolici. Opatija je bila veoma popularna destinacija i u to vrijeme je posjećuju najpoznatiji liječnici Monarhije i otvaraju sanatorije, ali se grade i šetališta i kupališta. Opatija je tako uz Nicu, Karlove Vary, Cannes i Biarritz postala jedno od najznačajnijih europskih mondenih lječilišta devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća! Do prvog svjetskog rata Opatija je prednjačila po broju posjetitelja čije se službena statistika prati još od 1883. godine, i već tada je stekla status i bila popularno nazivana ”Nica Jadrana”. Pred početak prvog svjetskog rata raspolagala je sa 5 976 turističkih kreveta koji su bili rasoređeni po hotelima, pansionima, lječilištima. Najveće emitivno tržište za područje Opatije bili su Beč i Budimpešta, kao dva najveća grada Austro – Ugarske Monarhije. Turistička noćnja u Opatiji se prate od 1899. godine i tada se prosjek zadržavanja gosta kretao oko tri tjedna, što je proizlazilo iz naglašene lječilišne funkcije Opatije. Opatija je neko vrijeme bila nazivana ”zimski Beč” iz razloga što se glavna sezona odvijala tokom zime i najveći broj klijentele je dolazio upravo iz te metropole. Nakon Karlovyh Vary, opatija je bila drugo najposjećenije lječilište!

Nakon propasti Austro – Ugarske Monarhije, Opatija je došla pod vlast Italije i tadašnje političke promjene su se negativno odrazile na njezin turistički razvoj. No u tom razdoblju je cvjetao turizam u Dubrovniku i Crikvenici. Pod vlašću Italije Opatija je polako počela gubiti status lječilišta, što je kulminiralo 1932. godine kada su talijanske sanitarne vlasti zabranile dolazak svima koji boluju od neke bolesti (Rimski dekret). Priključenjem Istre Jugoslaviji došlo je do ponovnog uzleta turiza, čime su svakako pridonijele nove tursističke organizacije i hotelska poduzeća. Također je obogaćena i ponuda organiziranih zabavnih i sportskih manifestacija. Nakon otvaranja Zavoda za talasoterapiju 1960. godine,uspješno je obnovljen zdrastveni turizam, a polako se okreće i kongresnom turizmu. U godinama koje slijede održava se čitav niz međunarodnih kongresa svjetskih i europskih udruženja iz različitih područja (medicine, prometa, sporta, znanosti, politike, turizma). Jedan od najvažnijih je svakako Kongres Međunarodne skijaške federacije (FIS) 1971. godine za potrebe kojeg je izgrađena kongresna dvorana u GH Adriatic. Opatija je destinacija koja osvaja na prvi pogled!

U Opatiji možete upoznati zanimljivu priču hrvatskog turizma, i to u Muzeju hrvatskog turizma koji se rasporedio u tri različite zgrade: villa Angiolina, umjetnički paviljon Juraj Šoper te Švicarska kuća. Villa Angiolina je svojevrsni simbol Opatije, najstarija je opatijska vila i u njoj se nalazi sjedište Muzeja. Umjetnički pavljion Juraj Šoper je kontinurani dom zanimljivim izložbama, dok se u Švicarskoj kući može detaljno upoznati zanimljiva povijest turizma Opatije, od samih početaka do danas!

Turistički vodič: Primorsko goranska županija

photos: 123RF

One comment

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.