Istra se može pohvaliti brojnim uređenim biciklističkim stazama, no jedna od najpoznatijih i najidealnijih za otkrivanje njezinih ljepota je povijesna Parenzana. Biciklizam u Istri je veoma popularan, a biciklistima je na raspolaganju preko 500 kilometara biciklističkih staza.

Jedna od najljepših biciklističkih staza u Hrvatskoj, Parenzana, nekadašnja je uskotračna željeznička pruga koja je povezivala Trst i Poreč, i pružala se u duljini od123,1 km. Danas bi ta pruga prolazila kroz tri države: Hrvatsku (u dužini od 78km), Sloveniju (32 km) i Italiju (13 km). Cijela trasa nekadašnje pruge Parenzane puštena je u promet 15. prosinca 1902. godine, a duž trase je bilo prokopano devet tunela, podignuto šest vijadukata i 16 mostova te izgrađeno više nadvožnjaka. Službeno ime pruge bilo je Parenzaner Bahn, dok ju je hrvatsko i slovensko stanovništvo nazivalo Poreškom ili Porečkom prugom, a talijansko stanovništvo ju je nazivalo Parenzana. Pruga je prolazila kroz vinorodne krajeve te je iz tog razloga često bila nazivana i Vinskom prugom. Dopuštena brzina je iznosila svega 25 km / h (zamislite današnje putovanje tom brzinom), tako da je putovanje trajalo preko 6 sati. Osim putnika, vlakom se prevozilo maslinovo ulje i vino iz Istre, sol iz Pirana (solana), istarski kamen te različiti poljoprivredni proizvodi. Uzduž trase su izgrađene kolodvorske zgrade, pretežito od kamena, te su se idealno uklopile u istarski krajolik. U njima su se, osim prostorija za prihvat putnika, nalazili stanovi za službenike te uredi, a osobito važan kolodvor je bi ou Bujama jer su s njega polazili vlakovi u oba smjera: prema Trstu i prema Poreču. Do početka Prvog svjetskog rata promet Parenzanom se uspješno razvijao, povećao se broj vožnji (zahvaljujući rastu robnog i putničkog prometa) te su nove lokomotive uvedene. No, nakon završetka rata i nastalih promjena u političkm vodama, kao i razvojem autobusnog i kamionskog prijevoza, opao je interes za željezničkim prometom. Parenzana više nikoga nije zanimala, a zadnji vlak je svoju rutu odvozio 31. kolovoza 1935. godine (već sljedećg dana kroz Istru su uspostavljene 4 autoprijevozničke linije).

Za ideju o obnovi trase Parenzane zaslužan je grad Kopar, koji je krajem 20. stoljeća započeo sa revitalizacijom rekreacijskih puteva. Prvi poticaj ovoj ideji dalo je ”Društvo za zdravo življenje Koper”, koje je ovaj svoj projekt nazvalo ”Pot zdravja in prijateljstva”. Stota obljetnica puštanja Parenzane u promet bila je idealan trenutak da se otvori dio obnovljene trase, a tada je Istarska županija pokrenula inicijativu da se obnovi nekada popularna trasa i sa hrvatske strane, te je u suradnji s gradom Koprom nastao projekt ”Parenzana – Put zdravlja i prijateljstva”. Cijela staza je i poučnog karaktera; ispod tunela i vijadukata se nalaze ploče s tehničkim podacima i njihovim nazivima, uz stazu se nalaze ploče s podacima o povijesti Parenzane, na karti su označeni najvžaniji građevinski objekti i vidikovci, a u Izoli i Livadama su uređeni muzeji Parenzane gdje stare fotografije lokomotiva i putnika dočaravaju nekadašnji svijet i sasvim drugačiji način putovanja i života. Odmah nakon završetka prvog projekta, zaživio je novi projekt ”Ponovno oživljavanje puta prijateljstva i zdravlja” u sklopu kojeg su obnovljene preostale dionice Vižinada – Poreč (Hrvatska) i Lama – Dekani (Slovenija).

Staza počinje na sjevernom rubu Poreča, te se postupno uspinje i dalje vodi kultiviranim krajolikom kroz maslinike i šumarke. Prolazeći pokraj kolodvorske zgrade u Višnjanu, dolazi do stare postaje u Vižinadi gdje se još uvijek može vidjeti kamena kolodvorska zgrada, a nedaleko se nalazi vidikovac s prekrasnim pogledom na Motovun. Dok uživate u tom pogledu, imate dojam da Vam je ovaj slikoviti akropolski gradić nadohvat ruke, no do iduće postaje Vas očekuje još 13 km, uzduž kojih se nalaze vijadukti Sv. Vital i Krvar te tunel Motovun. Izlaskom iz tunela, staza vodi prema dolini rijeke Mirne te Livadama gdje se nalazi stara kamena kolodvorska zgrada ali i Muzej Parenzane. Nakon odmora u Livadama, slijedi uspon prema Grožnjanu, koji prolazi preko četiri vijadukta i kroz 5 tunela! Izlaskom iz posljednjeg tunela otvara se sasvim drugačija slika i sasvim novi krajolik: guste šume doline rijeke Mirne sada su zamjenjene krševitom visoravni. Dalje staza vodi prema Bujama, no ovdje se povijesna staza malo ispresijeca: naime, nekoliko kilometara vodi trasom pruge koja je sačuvana, dok drugdje vodi lokalnim cestama. Tek poslije nekadašnje postaje Savudrija, staza ponovno vodi izvornom trasom. Savudrija polagano vodi prema graničnom prijelazu sa Slovenijom, iza kojeg staza vodi prema Sečovlju u kojem je područje starih solana uređeno i zaštićeno kao park. Dalje staza nastavlja prema Izoli i Kopru, između kojih se nalazi (prema mnogima) najljepši dio slovenskog dijela Parenzane. Staza polagano vodi prema Škofiju (posljednjem mjestu u Sloveniji), te se idućih 14 km nastavlja krot Trst!

Parenzana ili Put zdravlja i prijateljstva povezuje ljude koji uživaju u vožnji kroz tri države, upoznaju prekrasnu prirodu koja okružuje ovu trasu ali ujedno uživaju i u kulturnim spomenicima, kao i u gastronomiji ovog područja. Njima je sasvim nevažno da li se voze uz Savudrijsku uvalu ili pak uz Piranski zaljev, njima je važno da neopterećeni uživaju dobrom društvu, u prirodi i svježem zraku, te ostaloj ponudi koju im nudi Put zdravlja i prijateljstva!

photo: pixabay.com