Uz dolazak lijepog i toplog vremena sve više vremena provodimo u prirodi. No, ipak moramo imati na umu da mi nismo jedna živa bića koje lijepo vrijeme tjera na pojačanu aktivnost u prirodi. Među ostalima, lijepo vrijeme će izmamiti i zmije na boravak u prirodi. Na području Lijepe Naše živi 15-ak vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice. No, prije nego ih nabrojimo i kažemo nešto više o njima, nabrojati ćemo nekoliko jednostavnih i važnih pravila kako biste izbjegli ove nadasve neugodne susrete. Zmije su po prirodi vrlo plaha stvorenja vrlo oštrih osjetila, posebice na vibracije. Pa ukoliko se nalazite u području na koje sumnjate da je pogodno za zmijski boravak trudite se biti što bučniji i glasniji. Jači udarci nogom ili štapom o tlo trebali bi biti dovoljni da se zmija prepadne i skloni. No, ukoliko unatoč tome ipak dođe do susreta, zmiju jednostavno zaobiđite i nastojte ju ne uznemiravati. Zmije su po prirodi miroljubive ukoliko nisu u opasnosti, a najveći broj ugriza je posljedica uznemiravanja zmije. U prirodu uvijek idite u adekvatnoj odjeći i obući te pazite gdje stajete ili sjedate. Ukoliko do ugriza ipak dođe, nastojte ne paničariti, te imobilizirajte mjesto ugriza i pustite da krvari. NE isisavajte otrov. NE krećite u osvetnički pohod za zmijom kako ne bi došlo do novih ugriza. Imajte na umu da od domaćih otrovnica vrlo mali broj ljudi umire te se nakon ugriza čim prije uputite k doktoru koji će Vam dati protuotrov koji je univerzalan tako da ne trebate uhvatiti zmiju kako biste ju pokazali doktoru.
Kojih zmija se moramo paziti?
1. Poskok
Najpoznatija otrovnica kod nas je definitivno poskok, koja se kao i preostale dvije otrovnice ubraja u rod ljutica (vipera). Živi na kamenitim i sunčanim površinama, a najviše je rasprostranjena po otocima (Krk, Pag, Vir, Ugljan, Hvar, Brač, Korčula i Mljet), u Lici, na Medvednici, u Zagorju, na Žumberku, Kalniku i u Istri. Naraste do jednog metra. Prepoznatljiv je po tankoj plosnatoj glavi i roščiću na vrhu njuške. Posebno je opasan u jesen kada se penje na drveće u potrazi za hranom (pticama). On je ujedno i najotrovnija europska zmija, ali i najbrža i samim time je veoma nepredvidiva. Životni vijek mu je oko 15 godina.
2. Riđovka
Druga otrovnica na našoj listi je ujedno i najrasprostranjenija europska zmija, a kod nas je najrasprostranjenija na području Gorskog Kotara i močvarnim područjima Slavonije, najviše u kopnenim krajevima. Hrani se uglavnom vodozemcima i manjim sisavcima te je rijetko prijetnja za čovjeka, iako je njezin otrov vrlo jak i toksičan te je zbog jake boli u slučaju ugriza obavezno posjetiti liječnika. Naraste najviše do 70-ak cm.
3. Planinski žutokrug
I posljednja zmija na popisu hrvatskih otrovnica je planinski žutokrug. Pojednostavljeno, on je manja verzija riđovke i ljudi ih često zamjenjuju. Naraste do 50-ak cm, a glavna hrana su mu kukci koje guta žive. Staništa su mu planinski travnjaci sa rijetkom vegetacijom poput Dinare i Velebita u Hrvatskoj. Njegov otrov je sličan pčelinjem ubodu, ali i nakon njegovog ugriza obavezno posjetite liječnika.
Kao što i sami znate razloga za uživanje u prirodi ima puno, pa uz malu dozu opreza ono može biti i potpuno i bez neugodnosti po Vas ili po zmije koje nemojte ubijati koliko god Vam bile odbojne. One su ipak čistači od glodavaca i veoma važan dio hranidbenog lanca.
photo:pixabay.com